Građani i građanke Hrvatske i dalje imaju nisko povjerenje u političke stranke, Sabor, Vladu i pravosuđe, no posljednje istraživanje Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO) pokazuje blagi porast povjerenja, osobito u kontekstu nedavnih parlamentarnih i predsjedničkih izbora. Rezultati istraživanja predstavljeni su 23. travnja 2025. u Zagrebu, u organizaciji Sveučilišta u Dubrovniku, Gonga, Fakulteta političkih znanosti i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Anketno istraživanje provedeno je na nacionalnom probabilističkom uzorku od 690 internetskih korisnika, u dobi od 18 do 65 godina, tijekom veljače i ožujka 2025. godine. Riječ je o trećem valu istraživanja koja se provode od 2022. godine. Ispitanici već tri godine najviše povjerenja imaju u članove svoje obitelji, a zatim u znanstvenike, ljude druge nacionalnosti i vojsku. Nisko povjerenje u ključne institucije ocijenjeno je ozbiljnim izazovom za zdravlje demokracije.
Profesorica Mirjana Tonković s Filozofskog fakulteta u Zagrebu istaknula je da sudionici istraživanja pokazuju veću zainteresiranost za politiku i izbore nego prije dvije godine te se smatraju bolje informiranima. Naglasila je da oni koji imaju više povjerenja u institucije manje vjeruju u teorije zavjere, te da najveće povjerenje u institucije izražavaju birači vladajuće stranke, dok izborni apstinenti pokazuju najmanje povjerenja.
Profesorica Ivana Hromatko predstavila je nalaze o emocijama koje građani osjećaju prema politici i političarima. Dominantne emocije su negativne – ogorčenost, ljutnja, gađenje, prijezir, bijes, anksioznost i strah. Pozitivne emocije poput nade, ponosa i sreće znatno su rjeđe. Hromatko je naglasila da viša razina entuzijazma prema politici povećava osjećaj političke efikasnosti i spremnost za izlazak na izbore, no da je takav entuzijazam danas na niskim razinama.
Govoreći o vjerovanju u teorije zavjere, profesor Nebojša Blanuša s Fakulteta političkih znanosti kazao je da Hrvatska bilježi niže postotke vjerovanja u teorije zavjere nego, primjerice, Grčka ili SAD. Najmanje se vjeruje u teorije o klimatskim promjenama, a više u one o COVID-19, velikoj zamjeni stanovništva i antisemitističkim narativima. Posebno je zabrinjavajući porast vjerovanja u antisemitističke teorije zavjere i ideje o tajnim društvima i digitalnom nadzoru.
Profesor Nebojša Stojčić, rektor Sveučilišta u Dubrovniku, predstavio je analizu financijske učinkovitosti medijskog sektora u Hrvatskoj. Istaknuo je kako sektorom dominiraju subjekti koji su ranjivi na strukturalne probleme, dok su srednja i velika poduzeća otpornija i više orijentirana na ulaganja.
Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je na važnost povjerenja za stabilnost društva, naglasivši potrebu za zajedničkim naporima civilnog društva, medija, akademske zajednice i vlasti u jačanju društvene kohezije i odgovornosti institucija.
Asistent s FPZG-a Bartul Vuksan-Ćusa govorio je o povezanosti populističkih stavova i biračkog ponašanja, zaključivši da populistički stavovi nisu značajno različiti među biračima lijeve i desne političke orijentacije. Analizom je utvrđeno da su birači na predsjedničkim i parlamentarnim izborima pokazivali različite obrasce glasanja, pri čemu je Zoran Milanović uspio privući širi spektar birača, dok kod drugih kandidata takav efekt nije zabilježen.
Koordinator ADMO-a, profesor Mato Brautović, ujedno i voditelj DU-CHECK Centra za provjeru informacija i građansku otpornost, istaknuo je važnost ovog projekta za jačanje otpornosti društva na dezinformacije i zaštitu demokratskih vrijednosti. “Hrvatska time aktivno doprinosi borbi protiv informacijske manipulacije i jača vlastite kapacitete za očuvanje sigurnog i pouzdanog digitalnog okruženja”, rekao je Brautović.
Adria Digital Media Observatory (ADMO) okuplja partnere sa Sveučilišta u Dubrovniku, Gonga, Fakulteta političkih znanosti, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Filozofskog fakulteta, kao i medijske i tehnološke organizacije poput N1 Televizije, Oštrog iz Slovenije, AFP-a i Xwikija iz Francuske.
