Autorica: Tereza Buconić
Datum: 11. 06. 2025.
Izvorna objava (arhivirana): Dnevno
Tvrdnja: AI bi mogla produljiti ljudski vijek na 150 godina.
Portal Dnevno.hr 18. svibnja 2025. godine objavio je tekst u kojem navodi da bi „umjetna inteligencija mogla produljiti ljudski vijek do 150 godina“, pozivajući se na govor Daria Amodeija (izvršnog direktora Anthropica) na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu 2025.
Zašto je DU CHECK analizirao ovu tvrdnju?
DU CHECK je analizirao ovu tvrdnju jer se ovaj naslov ubrzano dijeli na društvenim mrežama uz komentare o „besmrtnosti zahvaljujući AI-ju“. Takve poruke mogu stvarati nerealna očekivanja o skorašnjem „zaustavljanju starenja“, poticati ulaganje u nedokazane “longevity” proizvode i produbiti nepovjerenje u znanost kad se najave pokažu neostvarivima.
Što je Amodei doista rekao?
Amodei je govorio na panelu “Generative AI: Reshaping the Future of Biology” (World Economic Forum, Davos, 23. siječnja 2025). Na panelu je izjavio da bi AI-potaknuti biomedicinski napredak „mogao udvostručiti prosječni životni vijek u pet do deset godina“. Nije spomenuo granicu od 150 godina; govorio je o mogućem udvostručenju prosječnog životnog vijeka (npr. sa 70-ak na 140-ak godina) unutar nekoliko desetljeća ako AI ubrza biomedicinska otkrića. Dakle, spominjao je relativno povećanje prosjeka, a ne čvrstu granicu ni kratki rok.
Postojeća tehnologija i istraživanja
Trenutačni „anti-ageing“ pristupi obuhvaćaju nekoliko glavnih linija istraživanja:
- Senolitici – eksperimentalni spojevi dizajnirani za uklanjanje senescentnih stanica koje pridonose upalama i starenju tkiva. Dosad su produljili život miševima 20–35 %, ali kod ljudi postoje tek rane prva i druga faza pokusi s ograničenim uzorkom ispitanika i bez dugoročnih rezultata.
- Genska terapija – CRISPR pristupi ili vektori (AAV) koji ciljaju regulaciju telomeraze, sirtuina ili FOXO3-a. Pokusi su zasad provedeni na glodavcima, nema odobrenih studija koje bi trajno povećale ljudski maksimalni životni vijek.
- Rapamicin i srodni mTOR inhibitori – pokazuju produljenje života u više model-organizama (kvasac, crvi, muhe, miševi), ali humani klinički podaci ograničeni su na imunološki učinak nakon cijepljenja i smanjenje markera upale, dok nuspojave poput inzulinske rezistencije ostaju problem.
- Metformin, NAD⁺ prekursori i senomorfi – proučavaju se zbog povoljnih učinaka na metaboličko zdravlje, no randomizirano kontrolirano istraživanje TAME (Targeting Aging with Metformin) još traje i neće mjeriti radikalno produljenje života, nego usporavanje pojave dobno povezanih bolesti.
Dakle, sve navedene metode i istraživanja tek su u početnim fazama te niti jedna nije dokazala povećanje maksimalnoga ljudskog vijeka, a kamoli pomak od nekoliko desetljeća.
Znanstveni konsenzus o biološkoj granici
Demografske analize ekstremne dugovječnosti procjenjuju da se rizik smrtnosti iznad 110 godina stabilizira, što ukazuje na gornju granicu između 110 i 130 godina. Rekord Jeanne Calment (122 godine i 164 dana) star je 27 godina, a sljedećih deset najstarijih osoba doseglo je 118–119 godina. Dosad nijedna recenzirana studija nije eksperimentalno pokazala održivo dosezanje 150 godina u ljudi.
Regulatorni status
Europska agencija za lijekove (EMA) i američka FDA (Food and Drug Administration) navode kako trenutačno nemaju registriran indikacijski pojam “anti-ageing” ili “longevity therapy”. Odobravaju isključivo lijekove za specifične bolesti (npr. hiperkolesterolemiju, dijabetes, karcinom) te zahtijevaju dugoročna praćenja sigurnosti i učinkovitosti – što je posebno složeno kada je krajnji ishod produljenje života.
Stoga ni jedna kompanija nije ušla u završnu, treću fazu kliničkog ispitivanja s ciljem „pauziranja starenja“.
Koncept longevity escape velocity
Ideja da će napredak u medicini svake godine produljivati život dulje nego što osoba stari datira iz transhumanističkih krugova. Međutim, nije definiran kvantitativni prag za ljude, zahtijeva eksponencijalni tempo otkrića i istodobnu sigurnu primjenu na populaciji te ne postoje longitudinalni podaci koji bi pokazali da se taj tempo približava.
Drugim riječima, riječ je o teorijskom konceptu, trenutačno bez empirijskih dokaza.
Zaključak
Amodeijeva izjava sa Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu u odnosi se na mogućnost udvostručenja prosječnog vijeka, a ne na garanciju da će ljudi živjeti 150 godina. Trenutačni znanstveni dokazi i regulatorni okvir upućuju na to da je takav ishod u idućih 5–10 godina nerealan. Tvrdnja portala Dnevno.hr stoga je netočna i svrstava se u kategoriju preuveličanih obećanja. Savjet je, budite oprezni s bombastičnim predviđanjima o „besmrtnosti“, provjerite izvorne citate i potražite recenzirane znanstvene studije. Konačno, za zdraviji (ne nužno dulji) život i dalje su ključni uravnotežena prehrana, redovito kretanje, kvalitetan san i preventivni liječnički pregledi.
Stoga DU CHECK navedenu tvrdnju ocjenjuje kao netočnu i kategorizira ju kao dezinformaciju.
