Neki vlasnici naftnih kompanija zaista posjeduju i vjetroturbine, a naftu možemo pronaći u gotovo svemu što koristimo

Autorica: Sara Bagić
Datum: 30. 09. 2025.

Izvorna objava (arhivirana): Instagram objava

Tvrdnja: „Vjetroturbine posvuda, solarni paneli na krovovima – svijet juri prema „zelenoj energiji“. Ali što ako je prava priča puno zamršenija nego što nam se govori? Ovdje se divovske turbine uzdižu 120 metara visoko, njihovi betonski temelji pokrivaju hektare i duboko su utonuli pod zemlju. A tko ih posjeduje? Naftne kompanije. Ista industrija za koju nam je rečeno da zamijenimo. Izgradnja ovih „čistih“ energetskih divova zahtijeva ogromne količine dizela, čelika i nafte – samo za proizvodnju, transport i održavanje. Zapravo, u cijelom svom 20-godišnjem vijeku trajanja, mnogi neće ni nadoknaditi ugljični otisak vlastite izgradnje. Solarni paneli? Tesline baterije? Nemojte ni da počinjem o ekološkim troškovima rudarstva litija. Naš svijet radi na nafti – od cesta kojima se vozimo do plastike u našim telefonima, pa čak i medicinskih uređaja koji spašavaju živote. I evo ključne stvari: ponestaje nam nafte prije nego što pronađemo pravu zamjenu.“ (prevedeno s engleskog jezika)

Kontekst analizirane tvrdnje

Na Instagram profilu pod nazivom „lifeuntox“ objavljen je videozapis koji govori o istini o zelenoj energiji, upotrebi nafte i njezinoj štetnosti. U videozapisu se navodi i da su vlasnici velikih vjetroelektrana zapravo i vlasnici naftnih kompanija te da koriste energiju dobivenu vjetrom za pogon naftnih industrija. Razne tvrdnje o štetnosti naftnih kompanija i navodnoj istini o zelenoj energiji često se mogu pronaći u medijima i društvenim mrežama, ali one uglavnom nisu utemeljene na provjerenim izvorima. Stoga je jako bitno provjeriti ovu tvrdnju kako bi se spriječilo širenje dezinformacija.

Postupak analize tvrdnje

Tijekom analize korišten je alat Google Reverse Image Search kako bi se pronašao originalni videozapis i njegov izvor. Nadalje, kako bi se ova tvrdnja provjerila, korišteni su relevantni znanstveni izvori koji objašnjavaju rad vjetroturbina, njihove prednosti i nedostatke, kao i korištenje nafte i njezinu zastupljenost u proizvodima koje koristimo. Također, korišteni su i znanstveni radovi koji detaljnije objašnjavaju koliko je još nafte ostalo u naftnim rezervama.

Isječak iz televizijske serije

Videozapis koji je objavljen na Instagramu prezentiran je kao dokaz za analizirane tvrdnje koje su napisane i u opisu objave. Međutim, videozapis je zapravo „posuđen“ iz televizijske serije „Landman“ (2024.). Paramount plus, tvrtka koja je pružatelj usluge streaminga serije, objavila je originalni cjeloviti isječak. Prema stranici Rotten Tomatoes, radnja serije prati direktora naftne kompanije Tommyja Norrisa koji pokušava svoju tvrtku dovesti do uspjeha tijekom procvata goriva u Teksasu. U isječku iz televizijske serije koji je objavljen prikazan je upravo Norris (Billy Bob Thorton) kako govori o naftnim kompanijama. Budući da je objavljeni videozapis zapravo dio fikcionalne televizijske serije, bilo koje činjenice koje su u njemu iznesene treba uzeti s oprezom i ne slijepo u njih vjerovati, nego ih provjeriti pomoću relevantnih izvora. Nadalje, vrijedi istaknuti kako je analizirani isječak u kontekstu vjerodostojnosti serije već bio predmet fact-checkinga u stranim medijima, no ne u hrvatskom kontekstu i navedenu objavu na hrvatskom jeziku na društvenoj mreži Instagram.

Vjetroelektrane i njihovi vlasnici

Britannica opisuje da su vjetroturbine uređaji koji se koriste za pretvaranje kinetičke energije vjetra u električnu energiju. Dolaze u nekoliko veličina, od modela malog opsega koji se koriste za opskrbu seoskih kuća električnom energijom do velikih turbina koje se okupljaju u vjetroelektrane smještene u ruralnim područjima ili na moru.

Glavna briga oko postavljanja vjetroturbina odnosi se na negativne utjecaje na okoliš povezane s bukom, vizualnim smetnjama i utjecajima na divlje životinje. Dvije vrste buke povezane s turbinama su mehanička i aerodinamička buka. Međutim, utvrđeno je da buka vjetroturbina u decibelima nije glasnija od one koja se javlja pri putovanju u automobilu u pokretu i često je usporediva s noćnom bukom u ruralnoj pozadini. Druge brige uključuju zone treperenja, gdje se svjetlost može reflektirati od rotirajućih lopatica i elektromagnetske smetnje koje utječu na televizijske i radio signale u neposrednoj blizini turbina.

Neke od najvećih zabrinutosti oko postavljanja vjetroturbina nalaze se u javnoj percepciji njihovog vizualnog utjecaja i zabrinutosti oko povrata ulaganja u razvoj vjetroelektrana. Primjerice, mnogo je kontroverzi bilo oko projekta Cape Wind sa 130 turbina i 468 megavata uz obalu Massachusettsa, čiji je razvoj odobren u travnju 2009. nakon osmogodišnjeg federalnog pregleda. Projekt je naišao na protivljenje usmjereno na potencijalne negativne estetske učinke koje bi vjetroelektrana mogla imati na slikovite krajolike u blizini turističkih odredišta i vikendica duž Cape Coda. Vjetroturbine su također povezane s ubijanjem ptica na značajnim lokacijama vjetroelektrana poput Altamont Passa u Kaliforniji. Međutim, procjenjuje se da vjetroturbine ubiju jednu ili dvije ptice po turbini godišnje, pri čemu većina turbina uopće nema utjecaja.

Pregledom popisa tvrtki koje su vlasnici vjetroelektrana, DU-CHECK je utvrdio da je jedna velika naftna kompanija koja također posjeduje i vjetroelektrane Shell Global. Posjeduju dvije tvrtke koje se bave vjetroelektranama, a to su „Shell New Energies“ i „Shell Wind Energy“.

Korištenje nafte

Nafta je prirodna tvar akumulirana u Zemljinoj kori. To je tekućina svijetložute do tamnosmeđe boje i posebna mirisa. Po kemijskom je sastavu smjesa tekućih ugljikovodika, a u malim su udjelima zastupljene i neugljikovodične komponente. 

Prema Međunarodnom udruženju proizvođača nafte i plina, nafta se koristi u izradi lijekova, igračaka, plastike, lubrikanata, kamera, računala, sunčanih naočala, krema za lice, ruževa, kreditnih kartica, kemijskih olovaka, slamki, automobilskih guma, asfalta i brojnih drugih stvari.

Kao što je rečeno i u videozapisu, nafta se koristi i za podmazivanje vjetrenjača. Dakle, u videozapisu je točno rečeno u čemu sve se nafta može pronaći.

O količini nafte koja je još dostupna za korištenje pisali su J. Laherrere, C. A. S. Hall, R. Bentley (2022.) u radu „Koliko nafte još treba proizvesti svijet? Usporedba metoda procjene i odvajanje činjenica od fikcije“. U radu autori tvrde da podaci o rezervama nafte u svijetu nisu jednostavni i jasni. Treba imati na umu da neki stručnjaci griješe klasificirajući vjerojatne rezerve kao najvjerojatniju količinu nafte koja se može proizvesti, dok se to odnosi samo na dokazane i  vjerojatne rezerve. Posljednjih godina rast rezervi (tj. revizije i proširenja postojećih polja, za razliku od pronalaska novih polja) obično je bila najveća kategorija nafte dodana dokazanim rezervama konvencionalne nafte, a agencije je često pogrešno prijavljuju kao potpuno novu naftu.

Transparentnost i izvori

Izvor ove tvrdnje profil je na Instagramu koji objavljuje sadržaj o zdravlju i zdravom načinu života. Pravi identitet osobe koja vodi ovaj profil nije moguće utvrditi te zato nije mogu niti utvrditi da ta osoba ima legitimitet i znanje kojima može potkrijepiti svoje tvrdnje, stoga sve objave s ovog profila treba uzeti sa zadrškom. Međutim, provjerom znanstvenih i relevantnih izvora koji su navedeni iznad, utvrđeno je da je ova tvrdnja uglavnom točna, iako je sami videozapis isječak iz fikcionalne televizijske serije.