Autorica: Sara Bagić
Datum: 27. 10. 2025.
Izvorna objava (arhivirana): Objava na društvenoj mreži Facebook
Tvrdnja: „Bed Blu Boysi 2050. Idu na utakmicu derbija…/Evo sto je Brysel poslao u Hrvatsku. AGRESORE!!!“
Kontekst analizirane tvrdnje
U Facebook grupi pod nazivom „Osviješteni građani“ Vjekoslav Skreblin je 20. listopada 2025. podijelio objavu Jura Karačića u kojoj on tvrdi da objavljena fotografija prikazuje „agresore“ koje je Bruxelles navodno poslao u Hrvatsku, dok je Skreblin dodao da fotografija prikazuje Bad Blue Boyse 2050. Slične objave sve su češće na društvenim mrežama, a one uglavnom impliciraju da će strani radnici i migranti u budućnosti zamijeniti sve nas i da su oni poslani da unište nas i našu kulturu. Ovakvi narativi jako su štetni jer produbljuju netrpeljivost građana Republike Hrvatske prema stranim radnicima i potiču agresiju i neprihvaćanja. Stoga je ovakve objave i tvrdnje bitno provjeriti kako ne bi došlo do širenja mržnje.
Postupak analize tvrdnje
Tijekom analize korišten je Google Reverse Image Search kako bi se pronašla originalna fotografija ili objava u kojoj je fotografija prvotno objavljena. Također, kako bi se provjerili podaci o dolascima stranih radnika i migranata u Republiku Hrvatsku korišteni su statistički podaci o njihovim dolascima.
Podrijetlo fotografije
Prema objavi u Facebook grupi „Osviješteni građani“ fotografija prikazuje navijače nogometnog kluba Dinamo kako idu na utakmicu ili navodne „agresore“ koje je Bruxelles poslao u Hrvatsku.
Ovakvi opisi fotografije aludiraju na povećan broj stranih radnika i migranata koji dolaze u Republiku Hrvatsku, ali na toj fotografiji oni uopće nisu prikazani. Sama fotografija prvotno je objavljena na X profilu pod nazivom „Halkevleri“ 20. siječnja 2018. i prema opisuje fotografije prikazuje „vojnike Slobodne sirijske vojske, s vozilima punim streljiva, koji su prešli iz Kilisa u Siriju i upućeni su u Afrin“. Naziv Halkevleri dolazi od zaklada koje su bile aktivne između 1932. i 1951. Njihova je svrha bila doprinijeti društvenom i kulturnom razvoju javnosti u skladu s načelima i revolucijama Mustafe Kemala Atatürka. Osim toga, imali su rješenje, koje se smatra podizanjem svijesti republike i stvaranjem kulturnog napretka s entuzijazmom republike, za smanjenje rizika protiv moderne Republike Turske koji su bili pod utjecajem ekonomske krize 1929. i Drugog svjetskog rata.
Dakle, fotografija nema niti kakve veze s Hrvatskom, niti sa stranim radnicima ili migrantima.
Dolazak stranih radnika i migranata
Prema Eurostatovoj statistici o migracijama i migrantskom stanovništvu, od 1. siječnja 2024. u Hrvatskoj je u to vrijeme živjelo oko 454 300 državljana trećih zemalja. Međutim, došlo je do promjene u obrascima migracija u Hrvatsku. Dok je prema podacima Državnog zavoda za statistiku većina migranata u 2019. godini došla ili iz bivših jugoslavenskih država Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova ili iz zemalja EU poput Njemačke, Slovenije i Italije. U 2023. prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, najveći broj dozvola za boravak i rad izdan je građanima Bosne i Hercegovine, Srbije, Nepala, Sjeverne Makedonije, Indije, Kosova, Filipina i Bangladeša. Najveći broj dozvola za boravak i rad do 31. srpnja 2023. izdan je za zapošljavanje, za produljenje dozvola za rad i za sezonske radnike, od kojih je većina bila u turističkoj i ugostiteljskoj industriji.
Što se tiče međunarodne zaštite, došlo je do značajnog porasta broja tražitelja azila između 2020. i 2022. godine. Najčešće zemlje podrijetla, prema „Godišnjem izvješću o migracijama i azilu u Republici Hrvatskoj za 2022. godinu“, koje je objavljeno od strane Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, uključuju Irak, Rusku Federaciju, Burundi, Tursku, Afganistan i Kubu. Nekoliko sirijskih obitelji korisnika međunarodne zaštite također je preseljeno u Hrvatsku iz Turske od 2017. do 2019. i još uvijek borave u Hrvatskoj.
Osim toga, do kraja siječnja 2025. u Hrvatskoj je bilo ukupno 26 145 građana koji su pobjegli od rata protiv Ukrajine i bili su pod privremenom zaštitom, što su službeni podaci Hrvatskog sabora.
Nema dostupnih statistika o ukupnom broju državljana trećih zemalja koji su stekli hrvatsko državljanstvo, ali podaci iz popisa stanovništva iz 2021. sugeriraju da je više od 13% stanovništva u to vrijeme bilo rođeno u inozemstvu, što se uglavnom odnosi na etničke Hrvate iz Bosne i Hercegovine, skupinu koja je lako mogla dobiti državljanstvo od 1990-ih.
Dakle, istina je da je u Republici Hrvatskoj broj migranata i stranih radnika sve veći, ali to znači da će oni u potpunosti „istrijebiti“ Hrvate ili da ih je netko poslao da nas unište.
Transparentnost i izvori
Izvor ove tvrdnje je objava u Facebook grupi „Osviješten građani“ koja za svoje tvrdnje ne navodi nikakve dokaze, nego koristi teorije zavjere o tome da će migranti u potpunosti uništiti hrvatsku kulturu i da ćemo mi kroz određeni vremenski period nestati, što naravno nije istina. DU-CHECK je provjerom statistike i izvora fotografije došao do zaključka da ova tvrdnja nema utemeljenje, iako u Republici Hrvatskoj jest zabilježen povećan broj migranata i stranih radnika.
Zaključak
U Facebook grupi pod nazivom „Osviješteni građani“ Vjekoslav Skreblin je 20. listopada 2025. podijelio objavu Jura Karačića u kojoj on tvrdi da objavljena fotografija prikazuje „agresore“ koje je Bruxelles navodno poslao u Hrvatsku, dok je Skreblin dodao da fotografija prikazuje Bad Blue Boyse 2050. Međutim, ove tvrdnje nisu istinite.
Objavljena fotografija zapravo je nastala 2018. i prikazuje sirijske vojnike, a ne migrante i strane radnike u Hrvatskoj. Također, prema podacima Eurostata, broj stranih radnika i migranata u Hrvatskoj jest povećan zadnjih nekoliko godina, ali to i dalje nije dokaz da će oni u potpunosti uništiti hrvatsku kulturu ili da će Hrvati nestati.
Ovakve objave za cilj imaju širenje mržnje i produbljenje netrpeljivosti prema migrantima i stranim radnici u Hrvatskoj, stoga je jako bitno provjeriti svaku tvrdnju koja ima bila kakve veze s ovom temom.
Zbog toga, DU-CHECK ovu tvrdnju ocjenjuje kao netočnu i kategorizira je kao dezinformaciju.
