Autorica: Tereza Buconić
Datum: 18. 12. 2024.
Izvorna objava (arhivirano): Jules On The Beach
Tvrdnja: „Neočekivano, analiza australskih uzoraka krvi potvrdila je nalaze sintetičke kontaminacije DNK iz (ne) cjepiva Pfizer i Moderna Covid-19.“
Porukom na društvenim mrežama „Centra za provjeru informacija i građansku otpornost DU CHECK“ obratila se čitateljica s upitom za provjeru informacija u članku objavljenom 11. prosinca 2024. na blogu „Jules On The Beach“ na engleskom jeziku. Ondje se tvrdi da australska istraživanja o COVID-19 cjepivu otkrivaju da cjepiva sadrže veliki broj zaostalih čestica sintetičkog DNK-a koji mijenja čovjekov DNK-a i truje krv. DU CHECK je stoga odlučio provjeriti navedene tvrdnje.
mRNA i adenovirusna cjepiva
Tvrdnja koja se analizira referira se na mijenjanje DNK-a primatelja cjepiva putem sintetičkih cjepiva koja u sebi sadrže sintetički DNK-a. No, u navedenom istraživanju nigdje se ni ne spominje DNK, niti u kakvom kontekstu, što već upućuje na upitnost navedenih tvrdnji. Nadalje, blog članak koji „opisuje“ Ryanovo istraživanje iz 2023. godine govori o cjepivima bez jasne podjele sukladno terminima koji su ondje navedeni. Naime, mRNA cjepiva ona su proizvođača Pfizer-BioNTech (Comirnaty) i Moderna (Spikevax). Adenovirusno cjepivo je AstraZeneca (Vaxzevria). Među njima postoji značajna razlika.
mRNA cjepiva protiv virusa COVID-19, koja proizvode Pfizer-BioNTech i Moderna proizvode se pomoću predloška DNK, koristeći mRNA tehnologiju za uputu stanicama da proizvedu proteine koji izazivaju imunološki odgovor. Kada se ovo cjepivo primi, tijelo koristi tu mRNA da proizvede spike protein, a imunološki sustav prepoznaje protein kao strano tijelo i razvija imunološki odgovor.
S druge strane, adenovirusna cjepiva, koriste inaktivirani ili oslabljeni adenovirus kao “nositelja” za unos genetskog materijala u tijelo. Taj genetski materijal obično kodira spike protein, baš kao u mRNA cjepivima. Adenovirus je „nositelj“ genetskog materijala u stanice, koje zatim proizvode ciljni protein (npr. spike protein SARS-CoV-2), na koji imunološki sustav odgovara. Adenovirus je “šupalj” tj. izvadi se njegov genetski materijal i stavi onaj koji proizvodi spike protein, dakle ne čitavi SARS-CoV2 virus već samo njegov mali dio (protein šiljka).
U istraživanju cjepiva su navedena pod sljedećim imenima: ChAdOx1-S – adenovirusno AstraZeneca cjepivo i BNT162b2 – Pfizer-BioNTech cjepivo. Moderna cjepivo ne spominje se u istraživanju, a blog članak navodi ga u naslovu članka, što je također velika pogreška i još jedna u nizu nelogičnosti.
Istraživanje iz 2023. godine ne donosi zaključke da cjepivo truje krv
Istraživanje na koje se referira blog stranica „Jules On The Beach“ na kojoj je objavljen spomenuti članak autora Ryan i suradnika iz 2023., manipulativno je iskorišten uz tvrdnje koje uopće nisu dio zaključaka članka. Naime, radi se o „pre-paperu“ naslova „Istraživanje sustavne imunologije koja uspoređuje urođene i adaptivne imunološke odgovore u odraslih na COVID-19 mRNA i adenovirusna vektor cjepiva“. Članak je objavljen u uglednom časopisu Cell Press te istražuje imunološke odgovore na cjepiva uključujući pitanje doza primljenih cjepiva.
Članak zaključuje da je „identificiranje molekularnih mehanizama koji dovode do optimalnih imunoloških odgovora na cjepivo protiv bolesti koronavirusa 2019. (COVID-19) ključno za budući racionalni dizajn cjepiva. Profiliranjem urođenih i adaptivnih imunoloških odgovora u 102 odrasle osobe nakon prve, druge i treće doze mRNA ili adenovirusnih vektorskih cjepiva protiv COVID-19, koristeći multiomsku metodologiju, identificirane su ključne razlike u imunološkim odgovorima koje induciraju ChAdOx1-S i BNT162b2, a koje koreliraju s antigen-specifičnim antitijelima i T-staničnim odgovorima ili reakcijama na cjepivo. Neočekivano, primjećujemo da cijepljenje ChAdOx1-S, ali ne i BNT162b2 cjepivom, inducira adenovirusno vektorski specifičan memorijski odgovor nakon prve doze, što korelira s izražavanjem proteina koji imaju ulogu u trombozi, s potencijalnim implikacijama za sindrom tromboze s trombocitopenijom (TTS), rijetkom, ali ozbiljnom nuspojavom povezanom s adenovirus-vektorskim cjepivima. Studija imunoloških odgovora na COVID-19 cjepivo stoga predstavlja značajan resurs koji se može koristiti za razumijevanje imunogenosti i reaktogenosti ovih cjepiva protiv COVID-19.“
No, takav zaključak je jasan, obzirom da adenovirusno cjepivo jedino i može biti povezano s navedenim odgovorima koji se javljaju samo kod adenovirusnih cjepiva te se ne može odnositi na mRNA cjepiva. Velika je vjerojatnost da se navedeni zaključak članka ne može koristiti za zaključke bitne za širu populaciju, već samo za znanstvenu zajednicu, implicirajući mogućnost razvoja imunoloških odgovora nakon prve ili druge doze cjepiva.
Daljnji članak na kojeg se blog objava referira, onaj autora Chakrabortya tek je dostupni word dokument s gmail adresom za kontakt. Nigdje nije navedena službena mail adresa istraživača niti metode kojima se koristio, a očito je da se radi o radnom dokumentu.
Sindrom tromboze s trombocitopenijom (TTS) vrlo je rijetka, ali poznata nuspojava adenovirusnih cjepiva
Sindrom tromboze s trombocitopenijom (TTS) povezan s cjepivima, posebno cjepivima protiv COVID-19, postao je poznat kao vrlo rijetka, ali ozbiljna nuspojava nakon primjene nekih od cjepiva temeljenih na vektoru adenovirusa, poput cjepiva AstraZeneca.
TTS u kontekstu cjepiva je rijedak oblik tromboze koji uključuje stvaranje krvnih ugrušaka (trombova) u krvnim žilama, uz istovremeno sniženje broja trombocita (trombocitopenija), što može dovesti do ozbiljnih komplikacija. TTS se obično javlja u roku od nekoliko dana do dva tjedna nakon primjene cjepiva koje koristi adenovirusni vektor.
Točan uzrok TTS-a nakon cijepljenja nije u potpunosti razumljiv, ali se vjeruje da se protutijela formiraju protiv trombocitnog faktora 4 (PF4), koji je protein prisutan u trombocitima. Ta protutijela mogu aktivirati trombocite i uzrokovati njihovu agregaciju, što dovodi do stvaranja krvnih ugrušaka, dok se trombociti brzo potroše, uzrokujući trombocitopeniju.
TTS je bio povezan s cjepivima koja koriste adenovirusni vektor, kao što su AstraZeneca (Vaxzevria) i Johnson & Johnson (Janssen). Iako su drugi tipovi cjepiva, poput mRNA cjepiva (Pfizer-BioNTech, Moderna), prošli kroz temeljitu provjeru sigurnosti i nisu povezani s TTS-om, neki ljudi i dalje imaju zabrinutosti zbog ove rijetke nuspojave u vezi s vektorskim cjepivima.
U Australiji, navedeni simptom javio se u 2 do 3 osobe na uzorku od 100.000, a od 2023. godine AstraZeneca cjepivo ondje se ne koristi.
Reagiranje australskog ministarstva zdravstva
Uz blogove i novinske portale koji manipulativno prenose rezultate konkretnih i valjanih istraživanja kojima je cilj unaprijediti COVID-19 cjepiva, niz je laboratorija koji koristeći se nevaljanim i nereprezentativnim metodama i uzorcima, donose zaključke o štetnosti cjepiva, trovanju krvi i poveznosti s tumorima.
Obzirom da je većina spornih istraživanja australskog porijekla, Therapeutic Goods Administration – „Uprava za terapijske proizvode“, koja radi unutar ministarstva kao regulatorno tijelo odgovorno za procjenu, praćenje i odobravanje kvalitete terapijskih prizvoda poput lijekova, cjepiva, krvnih proizvoda, medicinskih pomagala izdala je službeno priopćenje o dezinformacijama koje se stvaraju oko cjepiva.
Navode kako su se određeni laboratoriji koji su adresirani, koristili metodama poput florometrije, koja u prisutnosti mRNA pokazuje značajno više razine DNK pokazatelja koji nisu vjerodstojni. Nadalje, tvrde da metodologija koju su koristili nije u skladu s provjerenim metodama koje imaju svoju regulativu odobrenu od strane ministarstva. Uzorkovanje je upitno i uključuje često vrlo mali broj uzoraka na kojima nije moguće provesti istraživanje.
Navode kako sva istraživanja koja su provedena u laboratorijima koji imaju zdravstvene akreditacije ne pokazuju takvu povezanost između navedenih cjepiva i kontaminacije krvi, a istraživanja se kontinuirano provode s ciljem što sigurnijih i provjerenijih cjepiva u budućnosti.
Komentar iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije
Tijekom pisanja ovog članka, DU CHECK je kontaktirao zamjenika ravnatelja, voditelja Službe za zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, Mata Lakića, dr.med. specijalista epidemiologije, s molbom za komentar na navedene tvrdnje. Istaknuo je kako je blog objava dosta konfuzna i kako su pomiješani pojmovi koji se koriste te da je nemoguće raspravljati o nuspojavama adenovirusih cjepiva u kontekstu mRna cjepiva što se u članku neprestano navodi. Istaknuo je da zaključak članka u CellPressu mora biti dio nekog većeg istraživanja, obzirom da članak kao takav ne donosi novine, a da je TTS poznata i vrlo rijetka nuspojava cjepiva koja koriste adenovirusni vektor, poput onog AstraZenece.
Zaključak
Na blogu „Jules On The Beach“ na engleskom jeziku dana 11. prosinca 2024. godine objavljen je članak koji se koristi dijelovima istraživanja objavljenog u poznatom znanstvenom časopisu CellPress. Navodi kako je znanstveno dokazano da sintetičko COVID-19 cjepivo uzrokuje kontaminaciju krvi. Navedne tvrdnje analizirane su na zahtjev čitateljice koja se DU CHECK-u objavila putem društvenih mreža.
Analizom je utvrđeno da se radi o „pre-paperu“ znanstvenog rada koji je manipulativno iskorišten u ove svrhe. Navedeni članak istražuju razliku između urođenih i adaptivnih imunoloških odgovora kod osoba koje su primile COVID-19 cjepivo. Zaključuje o vrlo rijetkoj, neočekivanoj, mogućoj nuspojavi tromboze kod osoba koje su se cjepile adenovirusnim AstraZeneca cjepivom, što je već poznata nuspojava, a ne o općem zaključku kako ova cjepiva truju ljudsku krv.
S druge strane, velik je broj znanstvenih istraživanja koje pokušavaju, koristeći se manjkavom znanstvenom metodom, donijeti zaključke koji bi dokazali tvrdnje koje nisu dosad priznate u znanstvenoj javnosti. Australsko regulatorno tijelo Therapeutic Goods Administration, koje djeluje unutar australskog ministarstva zdravstva izdalo je službeno upozorenje kojim odbacuje takva istraživanja i navodi nekolicinu razloga za to, prije svega manjkave metode, maleni uzorak te nepotvrđene laboratorijske procedure. Doktor Mato Lakić, specijalist epidemiologije iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije također nam je potvrdio konfuznost navedene blog objave.
Stoga DU CHECK ovu tvrdnju ocjenjuje UGLAVNOM NETOČNOM i kategorizira ju kao MANIPULACIJU ČINJENICAMA.
