Autorica: Sara Bagić
Datum: 05. 06. 2025.
Izvorna objava (arhivirana): Epoha
Tvrdnja: „Europska unija vodi tajni, propagandni rat protiv slobode govora.“
Tvrdnja koja se provjerava
Portal Epoha 21. svibnja 2025. objavio je članak u kojemu tvrdi: „Europska unija vodi tajni propagandni rat protiv slobode govora.” Autor tvrdi da EU kroz projekte protiv dezinformacija i govora mržnje zapravo nastoji smanjiti ili ukinuti slobodu govora svih građana, navodeći broj financiranih projekata u te svrhe.
Kontekst važan za provjeru tvrdnje
Tvrdnje o navodnim “tajnim” aktivnostima Europske unije redovito se pojavljuju u medijima, pogotovo kada se radi o projektima za borbu protiv dezinformacija i govora mržnje. Velik je broj istraživanja koja su se provela na tu temu (primjeri:1, 2, 3). Takva tumačenja oslabljuju povjerenje građana u EU i njene institucije te često iskrivljuju istinske ciljeve ovih inicijativa, predstavljajući društveno korisne aktivnosti kao prijetnju osnovnim pravima.
Proces provjere i analiza
U procesu provjere analizirani su izvori na koje se Epoha poziva.
Izvor navodi rad dr. Normana Lewisa, no u njegovom izvješću ne postoji izravni dokaz da EU financira projekte s ciljem smanjenja slobode govora. Naime, izvještaj Dr. Normana Lewisa iz svibnja 2025. tvrdi da Europska komisija financira 349 projekata vrijednih gotovo 650 milijuna eura usmjerenih na kontrolu javnog govora kroz nadzor govora mržnje i dezinformacija. Izvještaj opisuje kako EU koristi složene metode poput algoritamske kontrole, obuke i AI tehnologije za oblikovanje i upravljanje narativima, čime se, prema autoru, ograničava sloboda govora i nameće jedinstveni politički diskurs. Kritizira se netransparentnost, centralizacija moći nad informacijama i institucionalizacija cenzure pod izlikom zaštite demokracije i sigurnosti.
Nigdje ne postoje dokazi za navedenu tvrdnju. Naime, projekti su usmjereni na borbu protiv širenja mržnje i dezinformacija, a ne na ograničavanje javne rasprave, što je jasno vidljivo u dokumentu Europske komisije o borbi protiv dezinformacija te projektima u tom području.
Imenovani projekti (FAST LISA, VIGILANT, vera.ai) bave se edukacijom, razvojem alata i istraživanjem uz jasnu svrhu sprječavanja širenja mržnje i lažnih vijesti, a pri tome nisu usmjereni protiv slobode govora. U dokumentaciji EU ne postoje dokazi da im je cilj ograničavanje temeljnih ljudskih prava. U poglavlju o slobodi izražavanja u Povelji Europske unije o temeljnim pravima naglašeno je da svatko ima pravo na slobodu izražavanja. Ovo pravo uključuje slobodu mišljenja i primanja i prenošenja informacija i ideja bez miješanja javnih vlasti i bez obzira na granice.
U svrhu boljeg razumijevanja za širu javnost DU-CHECK analizirao je koje točno aktivnosti provodi svaki od navedenih projekata.
Projekt „FAST LISA“ je projekt koji za cilj ima obučiti mlade ljude, stručnjake , lokalne vlasti i nevladine organizacije koje rade na području socijalne uključenosti o profinjenim i dubljim kapacitetima razumijevanja i suzbijanja govora mržnje na internetu, što bi trajno doprinijelo sprječavanju i borbi protiv rasizma, ksenofobije, netolerancije i bilo kojeg oblika nasilja. Glavni cilj je stvoriti standardni alat i protokol za razumijevanje, otkrivanje i suzbijanje govora mržnje na internetu.
Drugi projekt koji se spominje je „VIGILANT“ . VIGILANT je interdisciplinarni projekt vodećih europskih istraživača u suradnji s četiri europske policijske vlasti iz Španjolske, Grčke, Estonije i Moldavije kako bi razvili integriranu platformu alata za otkrivanje i analizu dezinformacija. Projekt će policiji pružiti tehničke mogućnosti i institucionalno znanje potrebno za borbu protiv dezinformacija i drugog srodnog štetnog sadržaja, a istovremeno će ih opremiti razumijevanjem društvenih pokretača i dinamike ponašanja koja stoje iza tih fenomena (1).
Posljednji projekt koji se spominje „VERification Assisted by Artificial Intelligence“ – vera.ai. Ovaj projekt razvio je i izgradio pouzdana rješenja umjetne inteligencije u borbi protiv dezinformacija. Rješenja su se kreirala u bliskoj suradnji vodećih tehnoloških stručnjaka u tom području i potencijalnih budućih korisnika, a cilj im je bio pružiti rješenja koja može koristiti šira zajednica poput novinara, istražitelja i slično, a istovremeno postaviti temelje za buduća istraživanja i razvoj u području umjetne inteligencije protiv dezinformacija. Projekt ima otvoren YouTube kanal sa snimljenim webinarima i prezentacijama proizašlima iz projekta
Neovisni znanstveni izvori opovrgavaju teoriju koju navodi Epoha
Kako bi se dobio znanstveno utemeljeni dokaz o točnoosti ili netočnosti provjeravane tvrdnje konzultirana su dva neovisna znanstvena izvora.
Prije svega, rad izv.prof.dr.sc. Marije Boban, “Medijska pismenost, dezinformiranje i sloboda izražavanja na internetu i društvenim mrežama u digitalnom dobu” (2022) koji zaključuje kako je sloboda izražavanja osnovno je načelo Europske unije utvrđeno u Povelji EU o temeljnim pravima i ustavima država članica. Borba protiv dezinformacija ima za cilj zaštitu demokratskih procesa i slobodu izražavanja, a restrikcije su moguće samo uz jasne pravne okvire, proporcionalnost i javni interes. Profesorica Boban je doktorirala zaštitu osobnih podataka i specijalizirala se za medijsku pismenost, dezinformiranje i slobodu izražavanja na internetu i društvenim mrežama.
Doc.dr.sc. Alexander Peukert u znanstvenom radu “Regulacija dezinformacija u Europskoj uniji” iz 2023. godine piše da ciljevi europske regulative uključuju borbu protiv dezinformacija, ali uz očuvanje temeljnih prava, posebno slobode izražavanja. Autor naglašava kako su svi mehanizmi za suzbijanje dezinformacija u EU-u podvrgnuti strogom testu proporcionalnosti prema Europskoj povelji o temeljnim pravima, a regulativni okvir ima jasne ograničavajuće uvjete kako ne bi dovelo do “hladnog učinka” na slobodno iznošenje mišljenja. Docent Peukert je nastavnik i znanstvenik na Pravnom fakultetu Sveučilišta Goethe u Frankfurtu. Njegova ekspertiza uključuje područja poput intelektualnog vlasništva, prava interneta, slobode izražavanja i regulacije digitalnih usluga.
Nadalje, moguće je dodati da i u samoj publikaciji Europske komisije pod nazivom Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Suzbijanje dezinformacija na internetu: europski pristup iz 2018. se navodi da su dezinformacije štetne za demokraciju, ali mjere EU-a usmjerene su na jačanje medijske pismenosti i pluralizma, a sloboda izražavanja je temeljno pravo i nitko se ne može pozvati na borbu protiv dezinformacija da bi ukidao pravo na izražavanje mišljenja.
*Tekst ažuriran 3. rujna 2025. godine radi poboljšanja metodologije i fact-checkinga.
Zaključak
Analizom dostupnih podataka, projekata, europskih pravnih dokumenata i neovisnih znanstvenih izvora, ne može se potvrditi tvrdnja da EU vodi tajni propagandni rat protiv slobode govora. Projekti su osmišljeni za zaštitu demokracije, informiranog javnog prostora i sprječavanje štetnih dezinformacija te mržnje, uz očuvanje temeljnog prava na slobodu govora.
Stoga DU-CHECK ovu tvrdnju ocjenjuje kao netočnu i kategorizira ju kao manipulaciju činjenicama.
Tvrdnja da Europska unija vodi tajni propagandni rat protiv slobode govora kategorizira se kao manipulacija činjenicama jer se selektivno interpretiraju aktivnosti i projekti EU-a, zanemarujući stvarni ciljeve i dokumentiranu svrhu tih projekata, koja je usmjerena na sprječavanje mržnje i dezinformacija, a ne na ograničavanje temeljnih prava. Nema znanstvenih dokaza da EU nastoji ukinuti slobodu izražavanja; analizirani izvori pokazuju da se regulative i inicijative balansiraju uz zaštitu demokratskih vrijednosti i slobode govora, što čini ovu tvrdnju netočnom i svjesnim iskrivljavanjem činjenica.
