Autorica: Tereza Buconić
Datum: 23. 09. 2025.
Izvorna objava (arhivirana): Društvena mreža X
Tvrdnja: „BREAKING: Croatia is finished! Third World nationals are rapidly gaining Croatian citizenship.Every ten years, Croatia loses nearly a million of its own citizens due to low birth rates and young people leaving for manual labor jobs across the EU.“
Kontekst objave
U statusu objavljenom 18. rujna 2025. na društvenoj mreži X, privatni profil pod nazivom „Mario ZNA“ korisnika Marija Bojića sugerira da Hrvatsku demografski „preplavljuju” državljani iz zemalja tzv. Trećeg svijeta te da ona u ciklusima od deset godina gubi milijun stanovnika. Dodatna poruka je da je hrvatski identitet i suverenitet u opasnosti zbog masovnog dodjeljivanja državljanstva migrantima. Video praćen glazbom „aba pala tapaiko“ prikazuje mladog muškarca tamnije puti s hrvatskom putovnicom, što služi kao senzacionalistički element za stvaranje dojmova o „zamjeni stanovništva“.
Objava je u trenutku pisanja ovog članka prikupila 371 lajkova i 93 komentara te 36 000 pregleda.
Službeni podaci o useljenicima i iseljenicima
Prema službenim podacima iz višestrukih izvora: Državnog zavoda za statistiku (DZS), Eurostata, Europske komisije i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske:
U 2024. u Hrvatsku je doselilo 70.391 osoba, dok je 38.997 emigriralo. Od doseljenih, 81% su stranci, no većina njih su privremeni radnici, azilanti ili članovi obitelji hrvatskih iseljenika koji ne ostvaruju automatski pravo na državljanstvo. Glavni razlog pada broja stanovnika u Hrvatskoj je vrlo nizak natalitet (stopa fertiliteta 1,5) i emigracija mladih unutar EU, a procjene o „milijun” izgubljenih su pretjerane; od 1991. do 2021. Hrvatska je izgubila oko 750.000 stanovnika, ali ne toliki broj svakog desetljeća.
Proces stjecanja hrvatskog državljanstva
Kartica hrvatskog državljanstva ne dobiva se automatski boravkom ni radnom dozvolom, već tek nakon višegodišnjeg zakonskog boravka, poznavanja jezika, integracije i ispunjavanja strogih kriterija po Zakonu o državljanstvu. Državljanstvo se može steći rođenjem, podrijetlom, brakom, naturalizacijom te na temelju specifičnih međunarodnih ugovora. Najčešći način stjecanja državljanstva za strance je naturalizacija, koja je uređena strogim uvjetima.
Naturalizacija zahtijeva da osoba: zakonito i neprekidno boravi u Hrvatskoj najmanje osam godina (s iznimkama koje mogu smanjiti ovu vremensku normu, primjerice za supružnike državljana RH ili osobe hrvatskog podrijetla), ima prijavljeno stalno prebivalište u Hrvatskoj, posjeduje znanje hrvatskog jezika, kulture i društvenih običaja, koje dokazuje položeni ispit, pokazuje integraciju u društvo, što uključuje prihvaćanje ustavnog poretka RH i sudjelovanje u društvenom životu, nema sudski evidentirane teže kaznene presude te iskazuje sposobnost samostalnog uzdržavanja ili primanja odgovarajućih socijalnih naknada.
Ova pravila sprečavaju automatsko ili masovno stjecanje državljanstva te osiguravaju da novi državljani budu integrirani članovi društva. Proces je detaljno propisan, transparentan i podložan kontroli nadležnih tijela.
Broj novostečenih državljanstava migranata je malen u odnosu na ukupnu populaciju od 3,8 milijuna stanovnika, po procjenama od nekoliko tisuća godišnje. Prema tablici Eurostata za 2023. godinu ukupno 7 100 osoba steklo je hrvatsko državljanstvo u 2023. godini. Od toga su 10,1% bili državljani drugog EU članica, dok je 89,9% bilo izvan EU (državljani trećih zemalja). Ipak, u navedenim Eurostatovim podacima je vidljivo da broj osoba koje su dobile hrvatsko državljanstvo u zadnjih 11 godina raste: 2013.: 1 600, 2015.: 1 500, 2020.: 3 800, 2021.: 4 400, 2022.: 5 900. No, u usporedbi s većim državama Europske unije, poput Njemačke ili Španjolske (npr. Njemačka 199 800 u 2023.), pokazuje koliko je u Hrvatskoj taj proces znatno manje izražen.
Službeni odgovor MUP-a
Na upit DU-CHECK-a Ministarstvu unutarnjih poslova o navedenim brojkama, stigao je službeni odgovor Službe za odnose s javnošću MUP-a, koji prenosimo u cijelosti: “od 1. siječnja 2022. godine do 31. prosinca 2024. godine, ukupno primljeno u hrvatsko državljanstvo 21 287 osoba po svim pravnim osnovama propisanim odredbama članaka od 8. do 16. Zakona o hrvatskom državljanstvu, uključujući maloljetnu djecu.
U 2022. godini, hrvatsko državljanstvo prirođenjem ili naturalizacijom steklo je 6056 osoba, u 2023. godini 7428 osoba dok je u 2024. godini taj broj bio 7803 osobe.
Napominjemo da se najveći broj primljenih u hrvatsko državljanstvo odnosi na osobe koje su stekle hrvatsko državljanstvo temeljem članka 11. Zakona o hrvatskom državljanstvu. Dakle, radi se o hrvatskim iseljenicima i njihovim potomcima te bračnim drugovima iseljenika i potomaka. Od navedenog ukupnog broja primljenih u spomenutom trogodišnjem razdoblju, njih 14 346 steklo je hrvatsko državljanstvo po odredbi članka 11. Zakona, a među njima je najviše državljana Argentine, Čilea, SAD-a, Australije, Perua, Brazila i Kanade.
Što se tiče stranaca koji su stekli hrvatsko državljanstvo naturalizacijom jer žive u Republici Hrvatskoj, temeljem odobrenog boravka u propisanoj dužini i vrsti boravka (odredbe članaka 8., 9. i 10. Zakona o hrvatskom državljanstvu), od navedenog ukupnog broja primljenih od 1. siječnja 2022. godine do 31. prosinca 2024. godine, njih 2069 steklo je hrvatsko državljanstvo po jednoj od spomenutih zakonskih odredbi, uglavnom kao bračni drugovi hrvatskih državljana (članak 10. Zakona). Među njima je najviše državljana Bosne i Hercegovine te Srbije.“
Širi kontekst – demografska situacija i mjere
Prema studiji Centra za istočne studije (OSW), tijekom posljednjih trideset godina Hrvatska je zabilježila gotovo 20% pad stanovništva zbog masovnog iseljavanja i niske stopa rađanja, a vlada je osnovala Ministarstvo demografije i useljeništva za provođenje demografskih mjera uključujući poticanje nataliteta i povratak iseljenika. UN procjenjuje da bi broj stanovnika mogao pasti na 3,2 milijuna do 2050. godine, uz izraženiju depopulaciju u istočnim regijama i relativno stabilan Zagreb.
Za popunu radnih mjesta Hrvatska uvozi radnu snagu, osobito iz zemalja jugoistočne Azije (Nepal, Filipini), te prima gostujuće radnike na privremenim boravištima koji ne mijenjaju trajno demografsku sliku zemlje. Proces stjecanja državljanstva i dalje ostaje zahtjevan i ne omogućava masovnu naturalizaciju stranaca.
Zaključak
Tvrdnje da Hrvatsku ubrzano preplavljuju državljani Trećeg svijeta i da svakog desetljeća gubi milijun stanovnika nisu utemeljene na dostupnim službenim statistikama i stručnim analizama. Depopulacija Hrvatske rezultat je višestrukih složenih čimbenika poput niskog nataliteta i iseljavanja unutar EU, a migracije izvan EU ne predstavljaju glavnu demografsku prijetnju.
Potvrđuje to i službeni odgovor Ministarstva unutarnjih poslova prema kojem je u posljednje tri godine hrvatsko državljanstvo steklo nešto više od 21 tisuće osoba, od čega najveći broj otpada na potomke hrvatskih iseljenika i njihove obitelji, dok je kroz naturalizaciju zbog boravka u zemlji državljanstvo steklo tek oko dvije tisuće osoba. To jasno pokazuje da se ne radi o masovnoj dodjeli državljanstva strancima iz tzv. Trećeg svijeta, nego uglavnom o povezivanju dijaspore s domovinom. Senzacionalistički sadržaji koji sugeriraju „zamjenu stanovništva“ temelje se na selektivnim prikazima i ne odražavaju stvaran demografski kontekst. Stoga DU-CHECK navedenu tvrdnju ocjenjuje kao netočnu i dodjeljuje joj kategoriju dezinformacija.
