Autorica: Tereza Buconić
Datum: 22. 04. 2025.
Izvorna objava (arhivirana): Večernji.hr
Tvrdnja: “Na to se s klupe ustao konobar Bogoljub i odbrusio Bahaduru da je to isto i da su srpski i hrvatski isti jezici.”
Dana 13. travnja 2025. na portalu Večernji list objavljen je članak u sklopu satirične rubrike pod naslovom „Joško Jeličić otkriva tko nas sve pokušava ‘naguziti’. Satirični pregled tjedna.” Iako naslov i uvod jasno ukazuju na satiričnu prirodu teksta, u njegovom središnjem dijelu – pod datumom 6. travnja 2025. – nalazi se ulomak koji opisuje navodne nerede u Makarskoj između sezonskih radnika iz Srbije te njihovih kolega iz Nepala i Filipina.
Prema tekstu, verbalno zadirkivanje zbog nepoznavanja jezika navodno je eskaliralo u fizički obračun, a sve kulminira izjavom jednog konobara:
“Na to se s klupe ustao konobar Bogoljub i odbrusio Bahaduru da je to isto i da su srpski i hrvatski isti jezici.”
Naizgled napisan u formi stvarnog izvještaja, ovaj dio članka izvučen je iz šireg satiričnog konteksta i vrlo brzo je počeo kružiti društvenim mrežama, gdje su ga mnogi korisnici pogrešno shvatili kao vjerodostojnu informaciju.
Iako je cijeli članak objavljen u okviru jasno označene satirične rubrike, konkretan ulomak koji opisuje navodne nerede u Makarskoj nije bio zasebno vizualno izdvojen kao satiričan. Upravo zbog toga je došlo do njegovog izdvajanja i samostalnog širenja na društvenim mrežama, gdje su ga mnogi korisnici doživjeli kao stvarnu vijest. S obzirom na to da se sadržaj proširio izvan konteksta i bez objašnjenja, DU-CHECK je odlučio analizirati ovaj slučaj kako bi ukazao na važnost razumijevanja izvora i namjere sadržaja koji konzumiramo online.
Ova situacija zorno pokazuje kako i sadržaji koji su prvotno stvoreni u duhovite ili kritičke svrhe mogu, izdvojeni iz šireg satiričnog okvira, postati izvor dezinformacija. DU-CHECK ovom analizom želi potaknuti čitatelje na kritičko čitanje i prepoznavanje kategorija, osobito u digitalnom prostoru gdje granica između stvarne vijesti i parodije često nije jasno vidljiva.
O čemu se zapravo radi?
Članak je objavljen u okviru tjedne rubrike Večernjeg lista koja donosi satirične, izmišljene i pretjerane prikaze aktualnih društvenih pojava. Iako tekst koristi formu novinskog izvještaja, njegova je namjera komična i kritička, a sadržaj izmišljen.
Ulomak o Makarskoj predstavlja tipičan primjer satire koja koristi stvarne teme (poput jezične razlike, sezonskog rada i nacionalnih stereotipa), ali ih pretjeruje i koristi za stvaranje apsurda.
Kako se članak širio i bio pogrešno shvaćen?
Unatoč svojoj satiričnoj prirodi, sadržaj se počeo ubrzano širiti društvenim mrežama, izdvojen iz konteksta, bez jasne oznake da je riječ o fikciji. Isječci i snimke zaslona dijela o “neredima u Makarskoj” pojavili su se na X.com (bivši Twitter), Redditu, Facebooku i TikToku.
Na X.com su zabilježeni komentari poput: “Zbog ove izjave odmah mu dati državljanstvo!”, dok su na Redditu korisnici izražavali zabrinutost i političke stavove, misleći da je riječ o stvarnom incidentu. Fotografije iz Google pretrage jasno prikazuju kako su dijelovi ovog članka prepoznati i dijeljeni kao da je riječ o stvarnoj vijesti.
FOTO: Snimka zaslona Google pretrage
Tvrdnja o jeziku
Rečenica “da su srpski i hrvatski isti jezici” koristi se u tekstu kao satirična provokacija. Iako su hrvatski i srpski međusobno razumljivi i dijele lingvističke korijene, oni su službeno priznati kao dva standardna jezika, s različitim pravopisnim pravilima, gramatičkim strukturama, leksikom i statusom u društveno-političkom kontekstu.
U ovom slučaju, tvrdnja nije znanstvena ni činjenična, već namjerno pretjerana kako bi izazvala reakciju – što je česta praksa u satiri.
Zaključak
Članak objavljen na portalu Večernji list 13. travnja 2025. sadrži ulomak datiran na 6. travnja, koji opisuje navodne nerede u Makarskoj. Taj ulomak je sastavni dio satirične rubrike, no nije bio zasebno označen kao izmišljeni sadržaj, što je omogućilo njegovo širenje kao vjerodostojne informacije.
Brza i široka distribucija ovog ulomka putem društvenih mreža, uz ozbiljne reakcije korisnika koji nisu prepoznali njegovu humorističnu narav, još jednom potvrđuje koliko je važno jasno razlikovati fikciju od činjenica, osobito u digitalnom prostoru.
U ovome slučaju riječ je o izmišljenom sadržaju koji je izvučen iz konteksta i pogrešno shvaćen kao stvarna vijest, odakle je proizašla i misinformacija – rezultat pogrešnog tumačenja satiričnog sadržaja.
DU-CHECK navedenoj tvrdnji daje ocjenu netočno i kategorizira ju kao satiru.
