{"id":4007,"date":"2024-07-03T18:41:42","date_gmt":"2024-07-03T16:41:42","guid":{"rendered":"https:\/\/du-check.eu\/?p=4007"},"modified":"2024-07-03T18:42:56","modified_gmt":"2024-07-03T16:42:56","slug":"americki-znanstvenici-ce-izliti-vise-od-200-tisuca-litara-luznate-otopine-u-ocean-ali-to-nece-ostetiti-ziva-bica-u-oceanu-niti-ljude","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/americki-znanstvenici-ce-izliti-vise-od-200-tisuca-litara-luznate-otopine-u-ocean-ali-to-nece-ostetiti-ziva-bica-u-oceanu-niti-ljude\/","title":{"rendered":"Ameri\u010dki znanstvenici \u0107e izliti vi\u0161e od 200 tisu\u0107a litara lu\u017enate otopine u ocean ali to ne\u0107e o\u0161tetiti \u017eiva bi\u0107a u oceanu niti ljude"},"content":{"rendered":"<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Autorica<\/strong>: Sara Bagi\u0107 <br><strong>Datum<\/strong>: 3. 7. 2024.<\/p>\n\n\n\n<pre class=\"wp-block-preformatted\"><strong>Izvorna objava<\/strong> (arhivirana): <a href=\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20240701221837\/https:\/epoha.com.hr\/2024\/07\/01\/geoinzenjering-americki-znanstvenici-zele-izliti-200-000-litara-luzine-u-more-zbog-klime\/\"><strong>Epoha<\/strong><\/a><\/pre>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-text-color has-alpha-channel-opacity has-background is-style-wide\" style=\"background-color:#ffcd05;color:#ffcd05\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Tvrdnja<\/strong>: \u201cOceanografski institut Woods Hole \u017eeli ispustiti 200 litara opasne lu\u017eine u ocean zbog klime te \u0107e na taj na\u010din ugroziti \u017eivi svijet u oceanu i ljude\u201d<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-text-color has-alpha-channel-opacity has-background is-style-wide\" style=\"background-color:#ffcd05;color:#ffcd05\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Portal Epoha 1. srpnja 2024. objavio je \u010dlanak u kojem tvrde da\u00a0<a href=\"https:\/\/www.whoi.edu\/who-we-are\/\"><strong>Oceanografski institut Woods Hole (WHOI)<\/strong><\/a>\u00a0u sklopu projekta\u00a0<a href=\"https:\/\/locness.whoi.edu\/faqs\/\"><strong>LOC-NESS (Locking away Ocean Carbon in the Northeast Shelf and Slope)<\/strong><\/a>\u00a0\u017eeli ispustiti vi\u0161e od 200 tisu\u0107a litara opasne lu\u017eine u ocean u Zaljevu Maine, a sve to da bi navodno pobolj\u0161ali klimu, to jest da bi smanjili udio\u00a0<a href=\"https:\/\/www.climate.gov\/news-features\/understanding-climate\/climate-change-atmospheric-carbon-dioxide\"><strong>ugljikovog dioksida<\/strong><\/a>\u00a0u atmosferi. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tvrde kako je rije\u010d o jako opasnom eksperimentu koji \u0107e imati lo\u0161 utjecaj na \u017eiva bi\u0107a u moru i na ljude te da \u0107e se izvoditi u blizini obale \u0161to nije istina.Projekt je jo\u0161 u procesu odobravanja, a ako bude odobren, znanstvenici \u0107e vi\u0161e od 15 kilometara od obale ispustiti natrijev hidroksid koji \u0107e ostati na povr\u0161ini i ne\u0107e utjecati na ekosustave u oceanu.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-group\" style=\"padding-top:var(--wp--preset--spacing--40)\"><div class=\"wp-block-group__inner-container is-layout-constrained wp-block-group-is-layout-constrained\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Razlog izvo\u0111enja eksperimenta<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Stakleni\u010dki plinovi nastaju&nbsp;<a href=\"https:\/\/www.bgs.ac.uk\/discovering-geology\/climate-change\/how-does-the-greenhouse-effect-work\/\"><strong>efektom staklenika<\/strong><\/a>. Efekt staklenika je zapravo je zagrijavanje Zemljine povr\u0161ine i donjih slojeva atmosfere selektivnim propu\u0161tanjem Sun\u010devog zra\u010denja. Sama atmosfera propu\u0161ta velik udio Sun\u010deve svjetlosti koja zagrijava Zemlju, a dio vra\u0107a natrag u atmosferu. Ve\u0107ina te energije apsorbira se u obliku vodene pare, ugljikova dioksida, metana i drugih plinova koji se zajedno nazivaju stakleni\u010dkim plinovima te se reflektira prema Zemlji.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bez efekta staklenika, temperatura na Zemlji bila bi -73 Celzijevih stupnjeva, ali zbog velikog razvoja industrije stvara se sve vi\u0161e ugljikovog dioksida, sijeku se \u0161ume i koriste se fosilna goriva koja svojim izgaranjem zaga\u0111uju atmosferu \u0161to dovodi do njezinog pretjeranog zagrijavanja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Eksperiment se izvodi kako bi se pobolj\u0161ala alkalnost oceana. Oceani i mora apsorbiraju velike koli\u010dine stakleni\u010dkih plinova iz atmosfere pa tako i ugljikovog dioksida. Sposobnost oceana da apsorbira te stakleni\u010dke plinove uvelike je sprije\u010dila jo\u0161 ve\u0107a pove\u0107avanja temperature u atmosferi. Razlog tome \u0161to to oceani mogu izvesti je upravo njihov pH, to jest razina kiselosti i lu\u017enatosti. &nbsp;Me\u0111utim, zbog desetlje\u0107a upijanja stakleni\u010dkih plinova, do\u0161lo je do zakiseljavanja oceana \u0161to predstavlja problem za ekosustave koji u njemu \u017eive.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zbog toga, u sklopu eksperimenta koji jo\u0161 \u010deka odobrenje od strane&nbsp;<a href=\"https:\/\/www.epa.gov\/aboutepa\/our-mission-and-what-we-do\"><strong>EPA-e (U.S. Environmental Protection Agency)<\/strong><\/a>&nbsp;znanstvenici bi u ocean trebali ispustiti odre\u0111ene koli\u010dine natrijevog hidroksida (NaOH) koji bi trebao smanjiti kiselost oceana i pove\u0107ati njegovu sposobnost apsorbiranja ugljikovog dioksida.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-group\" style=\"padding-top:var(--wp--preset--spacing--40)\"><div class=\"wp-block-group__inner-container is-layout-constrained wp-block-group-is-layout-constrained\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Sigurna alkalna otopina<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Otopina koju \u0107e znanstvenici iz Oceanografskog instituta Woods Hole koristiti je zapravo&nbsp;<a href=\"https:\/\/www.tn.gov\/health\/cedep\/environmental\/environmental-health-topics\/eht\/sodium-hydroxide.html\"><strong>natrijev hidroksid<\/strong><\/a>. Ova otopina \u010desto se mo\u017ee prona\u0107i u sapunima ili sredstvima za \u010di\u0161\u0107enje, a mo\u017ee se koristiti i za od\u010depljivanje cijevi u odvodima. Dakle, koristi se u svakodnevnom \u017eivotu. Svakako mo\u017ee biti opasan ako se proguta ili ako do\u0111e u dodir s ko\u017eom, ali ovisi u kojoj koncentraciji. Prema rije\u010dima znanstvenika s Instituta, ta se otopina u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama koristi kako bi se smanjila kiselost vode za pi\u0107e (u koncentracijama koje su sigurne za konzumaciju) te u pekarskoj proizvodnji.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-group is-style-cs-about has-background\" style=\"background-color:#ffcd05;padding-top:var(--wp--preset--spacing--50);padding-right:var(--wp--preset--spacing--50);padding-bottom:var(--wp--preset--spacing--50);padding-left:var(--wp--preset--spacing--50)\"><div class=\"wp-block-group__inner-container is-layout-constrained wp-container-core-group-is-layout-a48333fe wp-block-group-is-layout-constrained\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Zaklju\u010dak<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-primary-color has-text-color has-link-color wp-elements-1 wp-block-paragraph\">Portal Epoha 1. srpnja 2024. objavio je \u010dlanak u kojem tvrde da \u0107e ameri\u010dki znanstveni s Oceanografskog instituta Woods Hole u sklopu projekta LOC-NESS u ocean ispustiti vi\u0161e od 200 tisu\u0107a litara opasne lu\u017eine koja \u0107e imati grozne posljedice na \u017eiva bi\u0107a u oceanu i na ljude.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-primary-color has-text-color has-link-color wp-elements-2 wp-block-paragraph\">Projekt je jo\u0161 u fazi odobravanja. U slu\u010daju da bude odobren, u ocean \u0107e zaista biti ispu\u0161tena odre\u0111ena koli\u010dina natrijevog hidroksida kako bi se smanjila kiselost oceana i pove\u0107ala njegova sposobnost apsorbiranja ugljikovog dioksida iz atmosfere. Na taj na\u010din poku\u0161at \u0107e sprije\u010diti daljnje zagrijavanje Zemlje. Natrijev hidroksid bi trebao biti ispu\u0161ten daleko od obale te ostati na povr\u0161ini pa tako ne\u0107e ugroziti ni morske ekosustave ni ljude.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-primary-color has-text-color has-link-color wp-elements-3 wp-block-paragraph\">Lu\u017eina koju planiraju upotrijebiti je natrijev hidroksid, a koristi se u svakodnevnom \u017eivotu jer se nalazi u sapunima i sredstvima za \u010di\u0161\u0107enje te se mo\u017ee prona\u0107i i u vodi za pi\u0107e i pekarskim proizvodima, ali u koli\u010dinama koje su sigurne za konzumaciju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-primary-color has-text-color has-link-color wp-elements-4 wp-block-paragraph\">Zbog toga DU-CHECK ovu tvrdnju ocjenjuje kao&nbsp;<strong>uglavnom to\u010dnu<\/strong>&nbsp;i kategorizira je kao&nbsp;<strong>manipulaciju<\/strong>.<\/p>\n<\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Portal Epoha tvrdi da \u0107e ameri\u010dki znanstvenici s Oceanografskog instituta Woods Hole u ocean ispustiti vrlo opasnu lu\u017einu koja \u0107e imati lo\u0161 utjecaj na ekosustave u oceanu i na ljude. Foto: Keith Luke\/Unsplash.com","protected":false},"author":1,"featured_media":3992,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"csco_display_header_overlay":false,"csco_singular_sidebar":"","csco_page_header_type":"","footnotes":""},"categories":[142,163,151],"tags":[177,173,143],"class_list":["post-4007","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-fact-check","category-kategorija-manipulacija-cinjenicama","category-ocjena-uglavnom-tocno","tag-klimatske-promjene","tag-manipulacija-cinjenicama","tag-uglavnom-tocno","cs-entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4007","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4007"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4007\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4009,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4007\/revisions\/4009"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3992"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4007"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4007"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4007"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}