{"id":4032,"date":"2024-07-09T11:57:26","date_gmt":"2024-07-09T09:57:26","guid":{"rendered":"https:\/\/du-check.eu\/?p=4032"},"modified":"2024-07-09T12:15:42","modified_gmt":"2024-07-09T10:15:42","slug":"rijec-parlament-nije-kombinacija-talijanskih-rijeci-koje-znace-govoriti-i-lagati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/rijec-parlament-nije-kombinacija-talijanskih-rijeci-koje-znace-govoriti-i-lagati\/","title":{"rendered":"Rije\u010d parlament nije kombinacija talijanskih rije\u010di koje zna\u010de govoriti i lagati"},"content":{"rendered":"

Autor<\/strong>: Marko Ro\u0161ko
Datum<\/strong>: 9. 7. 2024.<\/p>\n\n\n\n

Izvorna objava<\/strong> (arhivirana): Privatni profil na Facebooku (Oliver Emanuel)<\/strong><\/a><\/pre>\n\n\n\n
\n\n\n\n
Tvrdnja<\/strong>: “Parlare je Italijanska rije\u010d i zna\u010di PRI\u010cATI
Mentire zna\u010di LAGATI sada bar znate kako je nastala rije\u010d PARLAMENT”<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n
Na privatnom profilu na Facebooku pod imenom Oliver Emanuel 7. srpnja 2024. objavljena je slika s tekstom koji tvrdi da je rije\u010d “parlament” nastala od talijanskih rije\u010di “parlare” koje zna\u010di “pri\u010dati” i “mentire” koje zna\u010di “lagati”.<\/p>\n\n\n\n
\n
Starofrancuska rije\u010d za govor ili raspravu<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Rije\u010d “parlament”<\/strong><\/a> potje\u010de od starofrancuske rije\u010di “parlement”, koja je izvedena od glagola “parler”, \u0161to zna\u010di “govoriti” ili “pri\u010dati”. Taj izraz potje\u010de iz latinske rije\u010di “parabola<\/strong><\/a>“, \u0161to zna\u010di “govor” ili “razgovor”. Dakle, izvorno zna\u010denje rije\u010di “parlement” bilo je “razgovor” ili “diskusija”.<\/p>\n\n\n\n
U srednjem vijeku, rije\u010d “parlement” se odnosila se formalnu skup\u0161tinu ili vije\u0107e gdje su se raspravljala dr\u017eavna ili pravna pitanja. Ova upotreba razvila se u Francuskoj i Engleskoj, gdje je pojam po\u010deo specifi\u010dno ozna\u010davati zakonodavno tijelo. <\/p>\n\n\n\n
U Francuskoj je rije\u010d “parlement” izvorno opisivala kraljevski sud (Curia Regis)<\/strong><\/a> tijekom vladavine dinastije Capet, a do 13. stolje\u0107a razvila se u pravosudno tijelo. <\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n
U Engleskoj se termin “parliament” prvi put koristio u 13. stolje\u0107u tijekom vladavine Henrika III. za opisivanje velikog vije\u0107a biskupa i plemi\u0107a<\/strong><\/a> koji su savjetovali monarha. Ovi rani parlamenti bili su klju\u010dni za razvoj predstavni\u010dke vlasti, koja je postupno ograni\u010davala mo\u0107 monarhije i uspostavljala zakonodavno tijelo koje je uklju\u010divalo izabrane predstavnike, poput vitezova i gra\u0111ana.<\/p>\n\n\n\n
Danas “parlament” ozna\u010dava vrhovno zakonodavno tijelo u razli\u010ditim zemljama, posebno onima koje slijede britanski parlamentarni sustav<\/strong><\/a>. Obi\u010dno se sastoji od dva doma: gornjeg doma (npr. Dom lordova u UK) i donjeg doma (npr. Dom pu\u010dana u UK). Drugi primjer je \u0160panjolska<\/strong><\/a>, gdje se gornji dom zove Senat (Senado), a donji dom Kongres zastupnika (Congreso de los Diputados).<\/p>\n\n\n\n
Primarna funkcija parlamenta<\/strong><\/a> je dono\u0161enje zakona, zastupanje bira\u010da, nadzor nad vladom i rasprava o va\u017enim politi\u010dkim pitanjima. U Republici Hrvatskoj, prije izmjena Ustava <\/strong>2000.<\/strong><\/a> i 2001.<\/strong><\/a> godine, vladao je polupredsjedni\u010dki sustav, a parlament je bio dvodoman, sastavljen od Zastupni\u010dkog doma i \u017dupanijskog doma. <\/p>\n\n\n\n
Nakon tih izmjena uveden je jednodomni sustav, te je sav zakonodavni rad preuzeo Zastupni\u010dki dom, koji je danas poznat jednostavno kao Hrvatski sabor<\/strong><\/a>.<\/p>\n\n\n\n
\n
Zaklju\u010dak<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Na privatnom Facebook profilu pod imenom Oliver Emanuel, 7. srpnja 2024. objavljena je slika s tvrdnjom da rije\u010d “parlament” potje\u010de od talijanskih rije\u010di “parlare” (pri\u010dati) i “mentire” (lagati).<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, rije\u010d “parlament” zapravo dolazi od starofrancuske rije\u010di “parlement”, izvedene iz glagola “parler” (govoriti). U srednjem vijeku ovaj izraz se koristio za formalne skup\u0161tine gdje su se raspravljala dr\u017eavna ili pravna pitanja, prvenstveno u Francuskoj i Engleskoj.<\/p>\n\n\n\n
U Francuskoj je “parlement” opisivao kraljevski sud (Curia Regis) koji se do 13. stolje\u0107a razvijao u pravosudno tijelo. U Engleskoj se termin “parliament” prvi put koristio u 13. stolje\u0107u za veliko vije\u0107e koje je savjetovalo monarha, a koje postupno razvijalo u zakonodavno tijelo s izabranim predstavnicima.<\/p>\n\n\n\n
Danas “parlament” ozna\u010dava vrhovno zakonodavno tijelo koje obi\u010dno ima dva doma, a njegova primarna funkcija je dono\u0161enje zakona, zastupanje bira\u010da, nadzor nad vladom i rasprava o va\u017enim politi\u010dkim pitanjima.<\/p>\n\n\n\n
U Republici Hrvatskoj, prije izmjena Ustava 2000. i 2001. godine, vladao je polupredsjedni\u010dki sustav s dvodomnim parlamentom. Nakon izmjena, uveden je jednodomni sustav i sav zakonodavni rad preuzeo je Zastupni\u010dki dom, danas poznat kao Hrvatski sabor.<\/p>\n\n\n\n
Stoga DU-CHECK ocjanjuje ovu tvrdnju kao neto\u010dnu<\/strong> i kategorizira ju kao dezinformaciju<\/strong>.<\/p>\n<\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Rije\u010d “parlament” posu\u0111ena je iz francuskog “parlement”, \u0161to je izvedenica od “parler” (govoriti).\nFoto: Vlada Republike Hrvatske","protected":false},"author":1,"featured_media":4043,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"csco_display_header_overlay":false,"csco_singular_sidebar":"","csco_page_header_type":"","footnotes":""},"categories":[164,149],"tags":[174,144,182],"class_list":["post-4032","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-kategorija-dezinformacije-lazne-vijesti","category-ocjena-netocno","tag-dezinformacije-lazne-vijesti","tag-netocno","tag-politika","cs-entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4032","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4032"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4032\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4047,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4032\/revisions\/4047"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4043"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4032"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4032"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4032"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}