{"id":4850,"date":"2024-12-18T10:33:34","date_gmt":"2024-12-18T08:33:34","guid":{"rendered":"https:\/\/du-check.eu\/?p=4850"},"modified":"2024-12-19T13:29:43","modified_gmt":"2024-12-19T11:29:43","slug":"cjepiva-protiv-covid-19-nisu-pokazala-da-mijenjaju-dnk-i-truju-krv","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/cjepiva-protiv-covid-19-nisu-pokazala-da-mijenjaju-dnk-i-truju-krv\/","title":{"rendered":"Cjepiva protiv COVID-19 nisu pokazala da mijenjaju DNK i truju krv"},"content":{"rendered":"

Autorica<\/strong>: Tereza Buconi\u0107
Datum: <\/strong>18. 12. 2024.<\/p>\n\n\n\n

Izvorna objava<\/strong> (arhivirano): Jules On The Beach<\/strong><\/a>  <\/pre>\n\n\n\n
\n\n\n\n
Tvrdnja<\/strong>: \u201eNeo\u010dekivano, analiza australskih uzoraka krvi potvrdila je nalaze sinteti\u010dke kontaminacije DNK iz (ne) cjepiva Pfizer i Moderna Covid-19.\u201c<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n
Porukom na dru\u0161tvenim mre\u017eama \u201eCentra za provjeru informacija i gra\u0111ansku otpornost DU CHECK\u201c obratila se \u010ditateljica s upitom za provjeru informacija u \u010dlanku objavljenom 11. prosinca 2024. na blogu \u201eJules On The Beach\u201c na engleskom jeziku. Ondje se tvrdi da australska istra\u017eivanja o COVID-19 cjepivu otkrivaju da cjepiva sadr\u017ee veliki broj zaostalih \u010destica sinteti\u010dkog DNK-a koji mijenja \u010dovjekov DNK-a i truje krv. DU CHECK je stoga odlu\u010dio provjeriti navedene tvrdnje.<\/p>\n\n\n\n
\n
mRNA i adenovirusna cjepiva<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Tvrdnja koja se analizira referira se na mijenjanje DNK-a primatelja cjepiva putem sinteti\u010dkih cjepiva koja u sebi sadr\u017ee sinteti\u010dki DNK-a. No, u navedenom istra\u017eivanju nigdje se ni ne spominje DNK, niti u kakvom kontekstu, \u0161to ve\u0107 upu\u0107uje na upitnost navedenih tvrdnji. Nadalje, blog \u010dlanak koji \u201eopisuje\u201c Ryanovo istra\u017eivanje<\/strong><\/a> iz 2023. godine govori o cjepivima bez jasne podjele sukladno terminima koji su ondje navedeni. Naime, mRNA cjepiva ona su proizvo\u0111a\u010da Pfizer-BioNTech (Comirnaty) i Moderna (Spikevax). Adenovirusno cjepivo je AstraZeneca (Vaxzevria). Me\u0111u njima postoji zna\u010dajna razlika.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n
mRNA cjepiva protiv virusa COVID-19,  koja proizvode Pfizer-BioNTech i Moderna proizvode se pomo\u0107u predlo\u0161ka DNK<\/strong><\/a>, koriste\u0107i mRNA tehnologiju za uputu stanicama da proizvedu proteine koji izazivaju imunolo\u0161ki odgovor. Kada se ovo cjepivo primi, tijelo koristi tu mRNA da proizvede spike protein<\/strong><\/a><\/em>, a imunolo\u0161ki sustav prepoznaje protein kao strano tijelo i razvija imunolo\u0161ki odgovor.<\/p>\n\n\n\n
S druge strane, adenovirusna cjepiva<\/strong><\/a>, koriste inaktivirani  ili oslabljeni adenovirus kao “nositelja” za unos genetskog materijala u tijelo. Taj genetski materijal obi\u010dno kodira spike protein<\/em>, ba\u0161 kao u mRNA cjepivima. Adenovirus je \u201enositelj\u201c genetskog materijala u stanice, koje zatim proizvode ciljni protein (npr. spike protein<\/em> SARS-CoV-2), na koji imunolo\u0161ki sustav odgovara. Adenovirus je “\u0161upalj” tj. izvadi se njegov genetski materijal i stavi onaj koji proizvodi spike<\/em> protein, dakle ne \u010ditavi SARS-CoV2 virus ve\u0107 samo njegov mali dio (protein \u0161iljka).<\/p>\n\n\n\n
U istra\u017eivanju cjepiva su navedena pod sljede\u0107im imenima: ChAdOx1-S<\/strong> \u2013 adenovirusno AstraZeneca cjepivo i BNT162b2<\/strong> \u2013 Pfizer-BioNTech cjepivo. Moderna cjepivo ne spominje se u istra\u017eivanju, a blog \u010dlanak navodi ga u naslovu \u010dlanka, \u0161to je tako\u0111er velika pogre\u0161ka i jo\u0161 jedna u nizu nelogi\u010dnosti.<\/p>\n\n\n\n
\n
Istra\u017eivanje iz 2023. godine ne donosi zaklju\u010dke da cjepivo truje krv<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eivanje na koje se referira blog stranica \u201eJules On The Beach\u201c na kojoj je objavljen spomenuti \u010dlanak<\/strong><\/a> autora Ryan i suradnika iz 2023., manipulativno je iskori\u0161ten uz tvrdnje koje uop\u0107e nisu dio zaklju\u010daka \u010dlanka. Naime, radi se o \u201epre-paperu<\/em>\u201c<\/strong><\/a> naslova \u201eIstra\u017eivanje sustavne imunologije koja uspore\u0111uje uro\u0111ene i adaptivne imunolo\u0161ke odgovore u odraslih na COVID-19 mRNA i adenovirusna vektor cjepiva\u201c. \u010clanak je objavljen u uglednom \u010dasopisu Cell Press<\/strong><\/a> te istra\u017euje imunolo\u0161ke odgovore na cjepiva uklju\u010duju\u0107i pitanje doza primljenih cjepiva.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n
\u010clanak zaklju\u010duje da je \u201eidentificiranje molekularnih mehanizama koji dovode do optimalnih imunolo\u0161kih odgovora na cjepivo protiv bolesti koronavirusa 2019. (COVID-19) klju\u010dno za budu\u0107i racionalni dizajn cjepiva. Profiliranjem uro\u0111enih i adaptivnih imunolo\u0161kih odgovora u 102 odrasle osobe nakon prve, druge i tre\u0107e doze mRNA ili adenovirusnih vektorskih cjepiva protiv COVID-19, koriste\u0107i multiomsku metodologiju, identificirane su klju\u010dne razlike u imunolo\u0161kim odgovorima koje induciraju ChAdOx1-S i BNT162b2, a koje koreliraju s antigen-specifi\u010dnim antitijelima i T-stani\u010dnim odgovorima ili reakcijama na cjepivo. Neo\u010dekivano, primje\u0107ujemo da cijepljenje ChAdOx1-S, ali ne i BNT162b2 cjepivom, inducira adenovirusno vektorski specifi\u010dan memorijski odgovor nakon prve doze, \u0161to korelira s izra\u017eavanjem proteina koji imaju ulogu u trombozi, s potencijalnim implikacijama za sindrom tromboze s trombocitopenijom (TTS), rijetkom, ali ozbiljnom nuspojavom povezanom s adenovirus-vektorskim cjepivima. Studija imunolo\u0161kih odgovora na COVID-19 cjepivo stoga predstavlja zna\u010dajan resurs koji se mo\u017ee koristiti za razumijevanje imunogenosti i reaktogenosti ovih cjepiva protiv COVID-19.\u201c<\/p>\n\n\n\n
No, takav zaklju\u010dak je jasan, obzirom da adenovirusno cjepivo jedino i mo\u017ee biti povezano s navedenim odgovorima koji se javljaju samo kod adenovirusnih cjepiva te se ne mo\u017ee  odnositi na mRNA cjepiva. Velika je vjerojatnost da se navedeni zaklju\u010dak \u010dlanka ne mo\u017ee koristiti za zaklju\u010dke bitne za \u0161iru populaciju, ve\u0107 samo za znanstvenu zajednicu, impliciraju\u0107i mogu\u0107nost razvoja imunolo\u0161kih odgovora nakon prve ili druge doze cjepiva.<\/p>\n\n\n\n
Daljnji \u010dlanak<\/strong><\/a> na kojeg se blog objava referira, onaj autora Chakrabortya tek je dostupni word <\/em>dokument s gmail<\/em> adresom za kontakt. Nigdje nije navedena slu\u017ebena mail<\/em> adresa istra\u017eiva\u010da niti metode kojima se koristio, a o\u010dito je da se radi o radnom dokumentu.<\/p>\n\n\n\n
\n
Sindrom tromboze s trombocitopenijom (TTS) vrlo je rijetka, ali poznata nuspojava adenovirusnih cjepiva<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Sindrom tromboze s trombocitopenijom (TTS)<\/strong><\/a> povezan s cjepivima, posebno cjepivima protiv COVID-19, postao je poznat kao vrlo rijetka, ali ozbiljna nuspojava nakon primjene nekih od cjepiva temeljenih na vektoru adenovirusa, poput cjepiva AstraZeneca.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n
TTS u kontekstu cjepiva je rijedak oblik tromboze koji uklju\u010duje stvaranje krvnih ugru\u0161aka (trombova) u krvnim \u017eilama, uz istovremeno sni\u017eenje broja trombocita (trombocitopenija<\/strong><\/a>), \u0161to mo\u017ee dovesti do ozbiljnih komplikacija. TTS se obi\u010dno javlja u roku od nekoliko dana do dva tjedna nakon primjene cjepiva koje koristi adenovirusni vektor.<\/p>\n\n\n\n
To\u010dan uzrok TTS-a nakon cijepljenja nije u potpunosti razumljiv, ali se vjeruje da se protutijela formiraju protiv trombocitnog faktora 4 (PF4), koji je protein prisutan u trombocitima. Ta protutijela mogu aktivirati trombocite i uzrokovati njihovu agregaciju, \u0161to dovodi do stvaranja krvnih ugru\u0161aka, dok se trombociti brzo potro\u0161e, uzrokuju\u0107i trombocitopeniju.<\/p>\n\n\n\n
TTS je bio povezan s cjepivima koja koriste adenovirusni vektor, kao \u0161to su AstraZeneca (Vaxzevria) i Johnson & Johnson (Janssen). Iako su drugi tipovi cjepiva, poput mRNA cjepiva (Pfizer-BioNTech, Moderna), pro\u0161li kroz temeljitu provjeru sigurnosti i nisu povezani s TTS-om, neki ljudi i dalje imaju zabrinutosti zbog ove rijetke nuspojave u vezi s vektorskim cjepivima.<\/p>\n\n\n\n
U Australiji, navedeni simptom javio se u 2 do 3 osobe na uzorku od 100.000<\/strong><\/a>,<\/strong> a od 2023. godine AstraZeneca cjepivo ondje se ne koristi.<\/p>\n\n\n\n
\n
Reagiranje australskog ministarstva zdravstva<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Uz blogove i novinske portale koji manipulativno prenose rezultate konkretnih i valjanih istra\u017eivanja kojima je cilj unaprijediti COVID-19 cjepiva, niz je laboratorija koji koriste\u0107i se nevaljanim i nereprezentativnim metodama i uzorcima, donose zaklju\u010dke o \u0161tetnosti cjepiva, trovanju krvi i poveznosti s tumorima.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n
Obzirom da je ve\u0107ina spornih istra\u017eivanja australskog porijekla, Therapeutic Goods Administration<\/em> – \u201eUprava za terapijske proizvode\u201c, koja radi unutar ministarstva kao regulatorno tijelo odgovorno za procjenu, pra\u0107enje i odobravanje kvalitete terapijskih prizvoda poput lijekova, cjepiva, krvnih proizvoda, medicinskih pomagala izdala je slu\u017ebeno priop\u0107enje<\/strong><\/a> <\/strong>o dezinformacijama koje se stvaraju oko cjepiva.<\/p>\n\n\n\n
Navode kako su se odre\u0111eni laboratoriji koji su adresirani, koristili metodama poput florometrije, koja u prisutnosti mRNA pokazuje zna\u010dajno vi\u0161e razine DNK pokazatelja koji nisu vjerodstojni. Nadalje, tvrde da metodologija koju su koristili nije u skladu s provjerenim metodama koje imaju svoju regulativu odobrenu od strane ministarstva. Uzorkovanje je upitno i uklju\u010duje \u010desto vrlo mali broj uzoraka na kojima nije mogu\u0107e provesti istra\u017eivanje.<\/p>\n\n\n\n
Navode kako sva istra\u017eivanja koja su provedena u laboratorijima koji imaju zdravstvene akreditacije ne pokazuju takvu povezanost izme\u0111u navedenih cjepiva i kontaminacije krvi, a istra\u017eivanja se kontinuirano provode s ciljem \u0161to sigurnijih i provjerenijih cjepiva u budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n
\n
Komentar iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrova\u010dko-neretvanske \u017eupanije<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Tijekom pisanja ovog \u010dlanka, DU CHECK je kontaktirao zamjenika ravnatelja, voditelja Slu\u017ebe za zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo Dubrova\u010dko-neretvanske \u017eupanije<\/strong><\/a>, Mata Laki\u0107a, dr.med. specijalista epidemiologije, s molbom za komentar na navedene tvrdnje. Istaknuo je kako je blog objava dosta konfuzna i kako su pomije\u0161ani pojmovi koji se koriste te da je nemogu\u0107e raspravljati o nuspojavama adenovirusih cjepiva u kontekstu mRna cjepiva \u0161to se u \u010dlanku neprestano navodi. Istaknuo je da zaklju\u010dak \u010dlanka u CellPressu mora biti dio nekog ve\u0107eg istra\u017eivanja, obzirom da \u010dlanak kao takav ne donosi novine, a da je TTS poznata i vrlo rijetka nuspojava cjepiva koja koriste adenovirusni vektor, poput onog AstraZenece.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n
\n
Zaklju\u010dak<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Na blogu \u201eJules On The Beach\u201c na engleskom jeziku dana 11. prosinca 2024. godine objavljen je \u010dlanak koji se koristi dijelovima istra\u017eivanja objavljenog u poznatom znanstvenom \u010dasopisu CellPress. Navodi kako je znanstveno dokazano da sinteti\u010dko COVID-19 cjepivo uzrokuje kontaminaciju krvi. Navedne tvrdnje analizirane su na zahtjev \u010ditateljice koja se DU CHECK-u objavila putem dru\u0161tvenih mre\u017ea.<\/p>\n\n\n\n
Analizom je utvr\u0111eno da se radi o \u201epre-paperu\u201c znanstvenog rada koji je manipulativno iskori\u0161ten u ove svrhe. Navedeni \u010dlanak istra\u017euju razliku izme\u0111u uro\u0111enih i adaptivnih imunolo\u0161kih odgovora kod osoba koje su primile COVID-19 cjepivo. Zaklju\u010duje o vrlo rijetkoj, neo\u010dekivanoj, mogu\u0107oj nuspojavi tromboze kod osoba koje su se cjepile adenovirusnim AstraZeneca cjepivom, \u0161to je ve\u0107 poznata nuspojava, a ne o op\u0107em zaklju\u010dku kako ova cjepiva truju ljudsku krv.<\/p>\n\n\n\n
S druge strane, velik je broj znanstvenih istra\u017eivanja koje poku\u0161avaju, koriste\u0107i se manjkavom znanstvenom metodom, donijeti zaklju\u010dke koji bi dokazali tvrdnje koje nisu dosad priznate u znanstvenoj javnosti. Australsko regulatorno tijelo Therapeutic Goods Administration<\/em>, koje djeluje unutar australskog ministarstva zdravstva izdalo je slu\u017ebeno upozorenje kojim odbacuje takva istra\u017eivanja i navodi nekolicinu razloga za to, prije svega manjkave metode, maleni uzorak te nepotvr\u0111ene laboratorijske procedure. Doktor Mato Laki\u0107, specijalist epidemiologije iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrova\u010dko-neretvanske \u017eupanije tako\u0111er nam je potvrdio konfuznost navedene blog objave.<\/p>\n\n\n\n
Stoga DU CHECK ovu tvrdnju ocjenjuje UGLAVNOM NETO\u010cNOM<\/strong> i kategorizira ju kao MANIPULACIJU \u010cINJENICAMA.<\/strong><\/p>\n<\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Blog objava na stranici \u201eJules On The Beach\u201c donosi manipulativne zaklju\u010dke vezane uz cjepiva protiv bolesti COVID-19, koriste\u0107i se medicinskim istra\u017eivanjima. FOTO: FreePik.com","protected":false},"author":1,"featured_media":4851,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"csco_display_header_overlay":false,"csco_singular_sidebar":"","csco_page_header_type":"","footnotes":""},"categories":[142,163,148],"tags":[180,173,145],"class_list":["post-4850","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-fact-check","category-kategorija-manipulacija-cinjenicama","category-ocjena-uglavnom-netocno","tag-covid-19","tag-manipulacija-cinjenicama","tag-uglavnom-netocno","cs-entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4850","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4850"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4850\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4897,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4850\/revisions\/4897"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4851"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4850"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4850"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4850"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}