{"id":5445,"date":"2025-07-02T09:21:41","date_gmt":"2025-07-02T07:21:41","guid":{"rendered":"https:\/\/du-check.eu\/?p=5445"},"modified":"2025-07-02T09:22:49","modified_gmt":"2025-07-02T07:22:49","slug":"dioksini-jesu-otrovni-i-kancerogeni-za-ljude-ali-nisu-ih-stvorili-globalisti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/dioksini-jesu-otrovni-i-kancerogeni-za-ljude-ali-nisu-ih-stvorili-globalisti\/","title":{"rendered":"Dioksini jesu otrovni i kancerogeni za ljude, ali nisu ih stvorili globalisti"},"content":{"rendered":"<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Autorica<\/strong>: Sara Bagi\u0107<br><strong>Datum<\/strong>: 02. 07. 2025. <\/p>\n\n\n\n<pre class=\"wp-block-preformatted\"><strong>Izvorna objava<\/strong> (arhivirana): <a href=\"https:\/\/archive.ph\/C86Xl\"><strong>Epoha<\/strong><\/a><\/pre>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-text-color has-alpha-channel-opacity has-background is-style-wide\" style=\"background-color:#ffcd05;color:#ffcd05\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Tvrdnja<\/strong>: \u201eDioksini su otrov globalista koji se nalazi u gotovo svakoj hrani\u201c<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-text-color has-alpha-channel-opacity has-background is-style-wide\" style=\"background-color:#ffcd05;color:#ffcd05\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Portal Epoha 29. lipnja 2025. objavio je \u010dlanak u kojemu tvrde da su dioksini otrov globalista koji se nalazi u gotovo svakoj hrani i da je jako \u0161tetan i kancerogen. Tvrdnja da su dioksini otrovni i kancerogeni je to\u010dna, ali nije to\u010dno da su oni otrov globalista.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>DU-CHECK izabrao je ovaj \u010dlanak za analizu jer su \u010dlanci koji govore o bilo kakvim opasnim tvarima prili\u010dno \u010desti i u ve\u0107ini slu\u010dajeva u njima se iznose neto\u010dne ili manipulirane informacije o nekim tvarima.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Otrovni dioksini<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.enciklopedija.hr\/clanak\/dioksin\"><strong>Dioksin<\/strong><\/a> jedan je od najotrovnijih ikada sintetiziranih tvari, oko 200 puta otrovniji od bojnog otrova <a href=\"https:\/\/www.enciklopedija.hr\/clanak\/sarin\"><strong>sarina<\/strong><\/a>, djeluje kancerogeno i teratogeno. Iznimno je stabilan i dugo se zadr\u017eava u tlu koje se vrlo te\u0161ko dekontaminira, a kod otrovanja ne postoji adekvatna terapija.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.who.int\/news-room\/fact-sheets\/detail\/dioxins-and-their-effects-on-human-health\"><strong>Dioksini<\/strong><\/a> su one\u010di\u0161\u0107iva\u010di okoli\u0161a. Pripadaju skupini opasnih kemikalija poznatih kao postojani organski one\u010di\u0161\u0107iva\u010di. Opasni su zbog svog visokog toksi\u010dnog potencijala. Eksperimenti su pokazali da utje\u010du na nekoliko organa i sustava. Uglavnom nusproizvodi industrijskih procesa, ali mogu nastati i prirodnim procesima kao \u0161to su vulkanske erupcije i \u0161umski po\u017eari. Oni su ne\u017eeljeni nusproizvodi mnogih proizvodnih procesa, uklju\u010duju\u0107i taljenje, izbjeljivanje papirne pulpe klorom i proizvodnju nekih herbicida i pesticida. Nekontrolirane spalionice otpada (krutog otpada i bolni\u010dkog otpada) \u010desto su najgori krivci za ispu\u0161tanje u okoli\u0161 zbog nepotpunog izgaranja, iako je tehnologija koja omogu\u0107uje kontrolirano spaljivanje otpada s niskim emisijama dioksina dostupna.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najvi\u0161e razine dioksina nalaze se u nekim vrstama tla, sedimentima i hrani, a posebno mlije\u010dnim proizvodima, mesu, ribi i \u0161koljkama. Vrlo niske razine nalaze se u biljkama, vodi i zraku. Dakle, istina je da su dioksini jako otrovni i \u0161tetni, ali ne nalaze se ba\u0161 u svakoj vrsti hrane.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Utjecaj na zdravlje ljudi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dioksini lo\u0161e utje\u010du na zdravlje ljudi. Kratkotrajna izlo\u017eenost visokim razinama dioksina mo\u017ee rezultirati ko\u017enim lezijama te promijenjenom funkcijom jetre. Dugotrajna izlo\u017eenost povezana je s o\u0161te\u0107enjem imunolo\u0161kog sustava, \u017eiv\u010danog sustava u razvoju, endokrinog sustava i reproduktivnih funkcija.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zbog sveprisutnosti dioksina, svi ljudi imaju pozadinsku izlo\u017eenost i odre\u0111enu razinu dioksina u tijelu, \u0161to dovodi do takozvanog tjelesnog optere\u0107enja. Normalna pozadinska izlo\u017eenost u prosjeku ne bi trebala utjecati na ljudsko zdravlje. Me\u0111utim, zbog visokog toksi\u010dnog potencijala ove klase spojeva, potrebni su napori za smanjenje trenutne pozadinske izlo\u017eenosti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Fetusi u razvoju i novoro\u0111en\u010dad najosjetljiviji su na izlo\u017eenost dioksinu. Neke osobe ili skupine ljudi mogu biti izlo\u017eene vi\u0161im razinama dioksina zbog svoje prehrane (oni koji konzumiraju veliku koli\u010dinu ribe u odre\u0111enim dijelovima svijeta) ili svog zanimanja (radnici u industriji celuloze i papira, u spalionicama i na odlagali\u0161tima opasnog otpada), isti\u010du iz <a href=\"https:\/\/www.who.int\/news-room\/fact-sheets\/detail\/dioxins-and-their-effects-on-human-health\"><strong>Svjetske zdravstvene organizacije<\/strong><\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">TCDD, jedna od vrsta dioksina, 2012. uvr\u0161tena je u prvu skupinu na <a href=\"https:\/\/monographs.iarc.who.int\/list-of-classifications\"><em><strong>listi kancerogena<\/strong><\/em><\/a><strong>\u00a0<\/strong>koju izdaje Me\u0111unarodna organizacija za istra\u017eivanje raka. To zna\u010di da je TCDD ozna\u010den kao tvar koja je kancerogena za ljude.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>\u201eOtrov globalista\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U samom naslovu \u010dlanka dioksini se spominju kao otrov globalista. Pojam globalisti koristi se za ljude koji podr\u017eavaju globalizaciju. <a href=\"https:\/\/www.enciklopedija.hr\/clanak\/globalizacija\"><strong>Globalizacija<\/strong><\/a> uklju\u010duje gospodarske, dru\u0161tvene, politi\u010dke i kulturne procese koji vode preobrazbi \u017eivotnih uvjeta te sve ve\u0107oj povezanosti i me\u0111uovisnosti pojedinih dijelova suvremenoga svijeta. Na gospodarskom planu globalizacija se o\u010dituje u rastu\u0107oj me\u0111uovisnosti tr\u017ei\u0161ta i proizvodnje pojedinih zemalja pod sna\u017enim utjecajem razmjene dobara i usluga te financijskih i tehnolo\u0161kih tijekova.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U \u010dlanku se iznose to\u010dne informacije o 2,3,7,8-tetraklorodibenzo-p-dioksinu (TCDD) koji je najotrovniji spoj dioksina te se njegov nastanak pripisuje globalistima. Budu\u0107i da dioksini mogu nastati i kao nusprodukt prirodnih procesa, to zna\u010di da su dioksini postojali i puno prije po\u010detka globalizacije jer su vulkanske erupcije i \u0161umski po\u017eari postojali i prije nastanka bilo kakve industrije. Dakle, tvrdnja da su dioksini otrov globalista nije istinita.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-group has-background\" style=\"background-color:#ffcd05;padding-top:var(--wp--preset--spacing--50);padding-right:var(--wp--preset--spacing--50);padding-bottom:var(--wp--preset--spacing--50);padding-left:var(--wp--preset--spacing--50)\"><div class=\"wp-block-group__inner-container is-layout-constrained wp-container-core-group-is-layout-a48333fe wp-block-group-is-layout-constrained\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Zaklju\u010dak<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na portalu Epoha 29. lipnja 2025. objavljen je \u010dlanak u kojemu se tvrdi da su dioksini, a pogotovo 2,3,7,8-tetraklorodibenzo-p-dioksin (TCDD), jako \u0161tetni i kancerogeni za ljude i da su oni otrov koji su stvorili globalisti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dioksini stvarno jesu tvari koje su jako \u0161tetne i otrovne za ljude. Mogu nastati industrijskim i prirodnim procesima kao \u0161to su \u0161umski po\u017eari i vulkanske erupcije. Ljudi su stalno izlo\u017eeni dioksinima, ali takva pozadinska izlo\u017eenost u malim koli\u010dinama nije jako \u0161tetna.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najve\u0107a koncentarcija dioksina u hrani nalazi se u mlije\u010dnim proizvodima, mesu, ribi i \u0161koljkama, a najmanja u biljkama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dioksini nisu otrov globalista jer su oni postojali i puno prije globalizacije i industrija zbor toga \u0161to mogu nastati i kao nusprodukt prirodnih procesa.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zbog toga, DU-CHECK ovu tvrdnju ocjenjuje kao <strong>uglavnom to\u010dnu<\/strong> i kategorizira je kao <strong>manipulaciju \u010dinjenicama<\/strong>.<\/p>\n<\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"U \u010dlanku se iznose to\u010dne informacije o dioksinima uz neto\u010dnu tvrdnju da su oni otrov globalista. FOTO: Freepik","protected":false},"author":1,"featured_media":5446,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"csco_display_header_overlay":false,"csco_singular_sidebar":"","csco_page_header_type":"","footnotes":""},"categories":[142,163,151],"tags":[],"class_list":["post-5445","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-fact-check","category-kategorija-manipulacija-cinjenicama","category-ocjena-uglavnom-tocno","cs-entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5445","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5445"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5445\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5450,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5445\/revisions\/5450"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5446"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5445"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5445"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5445"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}