{"id":5546,"date":"2025-09-23T13:08:30","date_gmt":"2025-09-23T11:08:30","guid":{"rendered":"https:\/\/du-check.eu\/?p=5546"},"modified":"2025-09-23T13:21:19","modified_gmt":"2025-09-23T11:21:19","slug":"hrvatska-izmedu-depopulacije-i-migracija-sto-kazu-sluzbeni-podaci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/hrvatska-izmedu-depopulacije-i-migracija-sto-kazu-sluzbeni-podaci\/","title":{"rendered":"Hrvatska izme\u0111u depopulacije i migracija: \u0161to ka\u017eu slu\u017ebeni podaci"},"content":{"rendered":"

Autorica<\/strong>: Tereza Buconi\u0107
Datum<\/strong>: 23. 09. 2025. <\/p>\n\n\n\n

Izvorna objava<\/strong> (arhivirana): Dru\u0161tvena mre\u017ea X<\/strong><\/a><\/pre>\n\n\n\n
\n\n\n\n
Tvrdnja<\/strong>: \u201eBREAKING: Croatia is finished! Third World nationals are rapidly gaining Croatian citizenship.Every ten years, Croatia loses nearly a million of its own citizens due to low birth rates and young people leaving for manual labor jobs across the EU.\u201c<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n
Kontekst objave<\/strong><\/p>\n\n\n\n
U statusu objavljenom 18. rujna 2025. na dru\u0161tvenoj mre\u017ei X, privatni profil pod nazivom \u201eMario ZNA\u201c korisnika Marija Boji\u0107a sugerira da Hrvatsku demografski \u201epreplavljuju\u201d dr\u017eavljani iz zemalja tzv. Tre\u0107eg svijeta te da ona u ciklusima od deset godina gubi milijun stanovnika. Dodatna poruka je da je hrvatski identitet i suverenitet u opasnosti zbog masovnog dodjeljivanja dr\u017eavljanstva migrantima. Video pra\u0107en glazbom \u201eaba pala tapaiko\u201c prikazuje mladog mu\u0161karca tamnije puti s hrvatskom putovnicom, \u0161to slu\u017ei kao senzacionalisti\u010dki element za stvaranje dojmova o <\/strong>\u201ezamjeni stanovni\u0161tva\u201c.<\/strong><\/a><\/p>\n\n\n\n
Objava je u trenutku pisanja ovog \u010dlanka prikupila 371 lajkova i 93 komentara te 36 000 pregleda.<\/p>\n\n\n\n
Slu\u017ebeni podaci o useljenicima i iseljenicima<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Prema slu\u017ebenim podacima iz vi\u0161estrukih izvora: Dr\u017eavnog zavoda za statistiku<\/strong> <\/a>(DZS), Eurostata<\/strong><\/a>, Europske komisije<\/strong><\/a> i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske<\/strong><\/a>:<\/p>\n\n\n\n
U 2024. u Hrvatsku je doselilo 70.391 osoba, dok je 38.997 emigriralo. Od doseljenih, 81% su stranci, no ve\u0107ina njih su privremeni radnici, azilanti ili \u010dlanovi obitelji hrvatskih iseljenika koji ne ostvaruju automatski pravo na dr\u017eavljanstvo. Glavni razlog pada broja stanovnika u Hrvatskoj je vrlo nizak natalitet (stopa fertiliteta 1,5)<\/strong><\/a> i emigracija mladih unutar EU, a procjene o \u201emilijun\u201d izgubljenih su pretjerane; od 1991. do 2021. Hrvatska je izgubila oko 750.000 stanovnika, ali ne toliki broj svakog desetlje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Proces stjecanja hrvatskog dr\u017eavljanstva<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Kartica hrvatskog dr\u017eavljanstva ne dobiva se automatski boravkom ni radnom dozvolom, ve\u0107 tek nakon vi\u0161egodi\u0161njeg zakonskog boravka, poznavanja jezika, integracije i ispunjavanja strogih kriterija po Zakonu o dr\u017eavljanstvu<\/strong><\/a>. Dr\u017eavljanstvo se mo\u017ee ste\u0107i ro\u0111enjem, podrijetlom, brakom, naturalizacijom te na temelju specifi\u010dnih me\u0111unarodnih ugovora. Naj\u010de\u0161\u0107i na\u010din stjecanja dr\u017eavljanstva za strance je naturalizacija<\/strong><\/a>, koja je ure\u0111ena strogim uvjetima.<\/p>\n\n\n\n
Naturalizacija zahtijeva da osoba: zakonito i neprekidno boravi u Hrvatskoj najmanje osam godina (s iznimkama koje mogu smanjiti ovu vremensku normu, primjerice za supru\u017enike dr\u017eavljana RH ili osobe hrvatskog podrijetla), ima prijavljeno stalno prebivali\u0161te u Hrvatskoj, posjeduje znanje hrvatskog jezika, kulture i dru\u0161tvenih obi\u010daja, koje dokazuje polo\u017eeni ispit, pokazuje integraciju u dru\u0161tvo, \u0161to uklju\u010duje prihva\u0107anje ustavnog poretka RH i sudjelovanje u dru\u0161tvenom \u017eivotu, nema sudski evidentirane te\u017ee kaznene presude te iskazuje sposobnost samostalnog uzdr\u017eavanja ili primanja odgovaraju\u0107ih socijalnih naknada.<\/p>\n\n\n\n
Ova pravila spre\u010davaju automatsko ili masovno stjecanje dr\u017eavljanstva te osiguravaju da novi dr\u017eavljani budu integrirani \u010dlanovi dru\u0161tva. Proces je detaljno propisan, transparentan i podlo\u017ean kontroli nadle\u017enih tijela.<\/p>\n\n\n\n
Broj novoste\u010denih dr\u017eavljanstava migranata je malen u odnosu na ukupnu populaciju od 3,8 milijuna stanovnika, po procjenama od nekoliko tisu\u0107a godi\u0161nje. Prema tablici Eurostata<\/strong><\/a> za 2023. godinu ukupno 7 100 osoba steklo je hrvatsko dr\u017eavljanstvo u 2023. godini. Od toga su 10,1% bili dr\u017eavljani drugog EU \u010dlanica, dok je 89,9% bilo izvan EU (dr\u017eavljani tre\u0107ih zemalja). Ipak, u navedenim Eurostatovim podacima je vidljivo da broj osoba koje su dobile hrvatsko dr\u017eavljanstvo u zadnjih 11 godina raste: 2013.: 1 600, 2015.: 1 500, 2020.: 3 800, 2021.: 4 400, 2022.: 5 900. No, u usporedbi s ve\u0107im dr\u017eavama Europske unije, poput Njema\u010dke ili \u0160panjolske (npr. Njema\u010dka 199 800 u 2023.), pokazuje koliko je u Hrvatskoj taj proces znatno manje izra\u017een.<\/p>\n\n\n\n
Slu\u017ebeni odgovor MUP-a<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Na upit DU-CHECK-a Ministarstvu unutarnjih poslova o navedenim brojkama, stigao je slu\u017ebeni odgovor Slu\u017ebe za odnose s javno\u0161\u0107u MUP-a, koji prenosimo u cijelosti: \u201cod 1. sije\u010dnja 2022. godine do 31. prosinca 2024. godine, ukupno primljeno u hrvatsko dr\u017eavljanstvo 21 287 osoba po svim pravnim osnovama propisanim odredbama \u010dlanaka od 8. do 16. Zakona o hrvatskom dr\u017eavljanstvu, uklju\u010duju\u0107i maloljetnu djecu.\u00a0<\/p>\n\n\n\n
U 2022. godini, hrvatsko dr\u017eavljanstvo priro\u0111enjem ili naturalizacijom steklo je 6056 osoba, u 2023. godini 7428 osoba dok je u 2024. godini taj broj bio 7803 osobe. <\/p>\n\n\n\n
Napominjemo da se najve\u0107i broj primljenih u hrvatsko dr\u017eavljanstvo odnosi na osobe koje su stekle hrvatsko dr\u017eavljanstvo temeljem \u010dlanka 11. Zakona o hrvatskom dr\u017eavljanstvu. Dakle, radi se o hrvatskim iseljenicima i njihovim potomcima te bra\u010dnim drugovima iseljenika i potomaka. Od navedenog ukupnog broja primljenih u spomenutom trogodi\u0161njem razdoblju, njih 14 346 steklo je hrvatsko dr\u017eavljanstvo po odredbi \u010dlanka 11. Zakona, a me\u0111u njima je najvi\u0161e dr\u017eavljana Argentine, \u010cilea, SAD-a, Australije, Perua, Brazila i Kanade.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to se ti\u010de stranaca koji su stekli hrvatsko dr\u017eavljanstvo naturalizacijom jer \u017eive u Republici Hrvatskoj, temeljem odobrenog boravka u propisanoj du\u017eini i vrsti boravka (odredbe \u010dlanaka 8., 9. i 10. Zakona o hrvatskom dr\u017eavljanstvu), od navedenog ukupnog broja primljenih od 1. sije\u010dnja 2022. godine do 31. prosinca 2024. godine, njih 2069 steklo je hrvatsko dr\u017eavljanstvo po jednoj od spomenutih zakonskih odredbi, uglavnom kao bra\u010dni drugovi hrvatskih dr\u017eavljana (\u010dlanak 10. Zakona). Me\u0111u njima je najvi\u0161e dr\u017eavljana Bosne i Hercegovine te Srbije.\u201c<\/p>\n\n\n\n
\u0160iri kontekst \u2013 demografska situacija i mjere<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Prema studiji Centra za isto\u010dne studije (OSW),<\/strong><\/a> tijekom posljednjih trideset godina Hrvatska je zabilje\u017eila gotovo 20% pad stanovni\u0161tva zbog masovnog iseljavanja i niske stopa ra\u0111anja, a vlada je osnovala Ministarstvo demografije i useljeni\u0161tva za provo\u0111enje demografskih mjera uklju\u010duju\u0107i poticanje nataliteta i povratak iseljenika. UN procjenjuje da bi broj stanovnika mogao pasti na 3,2 milijuna do 2050. godine, uz izra\u017eeniju depopulaciju u isto\u010dnim regijama i relativno stabilan Zagreb.<\/p>\n\n\n\n
Za popunu radnih mjesta Hrvatska uvozi radnu snagu,  osobito iz zemalja jugoisto\u010dne Azije (Nepal, Filipini),<\/strong><\/a> te prima gostuju\u0107e radnike na privremenim boravi\u0161tima koji ne mijenjaju trajno demografsku sliku zemlje. Proces stjecanja dr\u017eavljanstva i dalje ostaje zahtjevan i ne omogu\u0107ava masovnu naturalizaciju stranaca.<\/p>\n\n\n\n
\n
Zaklju\u010dak<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Tvrdnje da Hrvatsku ubrzano preplavljuju dr\u017eavljani Tre\u0107eg svijeta i da svakog desetlje\u0107a gubi milijun stanovnika nisu utemeljene na dostupnim slu\u017ebenim statistikama i stru\u010dnim analizama. Depopulacija Hrvatske rezultat je vi\u0161estrukih slo\u017eenih \u010dimbenika poput niskog nataliteta i iseljavanja unutar EU, a migracije izvan EU ne predstavljaju glavnu demografsku prijetnju. <\/p>\n\n\n\n
Potvr\u0111uje to i slu\u017ebeni odgovor Ministarstva unutarnjih poslova prema kojem je u posljednje tri godine hrvatsko dr\u017eavljanstvo steklo ne\u0161to vi\u0161e od 21 tisu\u0107e osoba, od \u010dega najve\u0107i broj otpada na potomke hrvatskih iseljenika i njihove obitelji, dok je kroz naturalizaciju zbog boravka u zemlji dr\u017eavljanstvo steklo tek oko dvije tisu\u0107e osoba. To jasno pokazuje da se ne radi o masovnoj dodjeli dr\u017eavljanstva strancima iz tzv. Tre\u0107eg svijeta, nego uglavnom o povezivanju dijaspore s domovinom. Senzacionalisti\u010dki sadr\u017eaji koji sugeriraju \u201ezamjenu stanovni\u0161tva\u201c temelje se na selektivnim prikazima i ne odra\u017eavaju stvaran demografski kontekst. Stoga DU-CHECK navedenu tvrdnju ocjenjuje kao neto\u010dnu i dodjeljuje joj kategoriju dezinformacija.<\/strong><\/p>\n<\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Analiza slu\u017ebenih podataka otkriva da Hrvatska ne gubi milijun stanovnika svakog desetlje\u0107a, niti masovno dodjeljuje dr\u017eavljanstvo strancima iz zemalja Tre\u0107eg svijeta, ve\u0107 se demografske promjene prvenstveno odnose na nizak natalitet i iseljavanje unutar EU. FOTO:  HINA\/ Jure DIVI\u0106\/ tm","protected":false},"author":1,"featured_media":5547,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"csco_display_header_overlay":false,"csco_singular_sidebar":"","csco_page_header_type":"","footnotes":""},"categories":[142,164,149],"tags":[174,144],"class_list":["post-5546","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-fact-check","category-kategorija-dezinformacije-lazne-vijesti","category-ocjena-netocno","tag-dezinformacije-lazne-vijesti","tag-netocno","cs-entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5546","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5546"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5546\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5550,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5546\/revisions\/5550"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5547"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5546"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5546"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5546"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}