{"id":5553,"date":"2025-09-30T13:04:17","date_gmt":"2025-09-30T11:04:17","guid":{"rendered":"https:\/\/du-check.eu\/?p=5553"},"modified":"2025-09-30T13:08:48","modified_gmt":"2025-09-30T11:08:48","slug":"neki-vlasnici-naftnih-kompanija-zaista-posjeduju-i-vjetroturbine-a-naftu-mozemo-pronaci-u-gotovo-svemu-sto-koristimo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/neki-vlasnici-naftnih-kompanija-zaista-posjeduju-i-vjetroturbine-a-naftu-mozemo-pronaci-u-gotovo-svemu-sto-koristimo\/","title":{"rendered":"Neki vlasnici naftnih kompanija zaista posjeduju i vjetroturbine, a naftu mo\u017eemo prona\u0107i u gotovo svemu \u0161to koristimo"},"content":{"rendered":"

Autorica<\/strong>: Sara Bagi\u0107
Datum<\/strong>: 30. 09. 2025.<\/p>\n\n\n\n

Izvorna objava<\/strong> (arhivirana): Instagram objava<\/strong><\/a><\/pre>\n\n\n\n
\n\n\n\n
Tvrdnja<\/strong>: \u201eVjetroturbine posvuda, solarni paneli na krovovima – svijet juri prema \u201ezelenoj energiji\u201c. Ali \u0161to ako je prava pri\u010da puno zamr\u0161enija nego \u0161to nam se govori? Ovdje se divovske turbine uzdi\u017eu 120 metara visoko, njihovi betonski temelji pokrivaju hektare i duboko su utonuli pod zemlju. A tko ih posjeduje? Naftne kompanije. Ista industrija za koju nam je re\u010deno da zamijenimo. Izgradnja ovih \u201e\u010distih\u201c energetskih divova zahtijeva ogromne koli\u010dine dizela, \u010delika i nafte – samo za proizvodnju, transport i odr\u017eavanje. Zapravo, u cijelom svom 20-godi\u0161njem vijeku trajanja, mnogi ne\u0107e ni nadoknaditi uglji\u010dni otisak vlastite izgradnje. Solarni paneli? Tesline baterije? Nemojte ni da po\u010dinjem o ekolo\u0161kim tro\u0161kovima rudarstva litija. Na\u0161 svijet radi na nafti – od cesta kojima se vozimo do plastike u na\u0161im telefonima, pa \u010dak i medicinskih ure\u0111aja koji spa\u0161avaju \u017eivote. I evo klju\u010dne stvari: ponestaje nam nafte prije nego \u0161to prona\u0111emo pravu zamjenu.\u201c (prevedeno s engleskog jezika)<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n
Kontekst analizirane tvrdnje<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Na Instagram profilu pod nazivom \u201elifeuntox\u201c objavljen je videozapis koji govori o istini o zelenoj energiji, upotrebi nafte i njezinoj \u0161tetnosti. U videozapisu se navodi i da su vlasnici velikih vjetroelektrana zapravo i vlasnici naftnih kompanija te da koriste energiju dobivenu vjetrom za pogon naftnih industrija. Razne tvrdnje o \u0161tetnosti naftnih kompanija i navodnoj istini o zelenoj energiji \u010desto se mogu prona\u0107i u medijima i dru\u0161tvenim mre\u017eama, ali one uglavnom nisu utemeljene na provjerenim izvorima. Stoga je jako bitno provjeriti ovu tvrdnju kako bi se sprije\u010dilo \u0161irenje dezinformacija.<\/p>\n\n\n\n
Postupak analize tvrdnje<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Tijekom analize kori\u0161ten je alat Google Reverse Image Search<\/em> kako bi se prona\u0161ao originalni videozapis i njegov izvor. Nadalje, kako bi se ova tvrdnja provjerila, kori\u0161teni su relevantni znanstveni izvori koji obja\u0161njavaju rad vjetroturbina, njihove prednosti i nedostatke, kao i kori\u0161tenje nafte i njezinu zastupljenost u proizvodima koje koristimo. Tako\u0111er, kori\u0161teni su i znanstveni radovi koji detaljnije obja\u0161njavaju koliko je jo\u0161 nafte ostalo u naftnim rezervama.<\/p>\n\n\n\n
Isje\u010dak iz televizijske serije<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Videozapis koji je objavljen na Instagramu prezentiran je kao dokaz za analizirane tvrdnje koje su napisane i u opisu objave. Me\u0111utim, videozapis je zapravo \u201eposu\u0111en\u201c iz televizijske serije \u201eLandman\u201c (2024.). Paramount plus, tvrtka koja je pru\u017eatelj usluge streaminga serije, objavila je originalni cjeloviti isje\u010dak.<\/strong><\/a> Prema stranici Rotten Tomatoes<\/strong><\/a>, radnja serije prati direktora naftne kompanije Tommyja Norrisa koji poku\u0161ava svoju tvrtku dovesti do uspjeha tijekom procvata goriva u Teksasu. U isje\u010dku iz televizijske serije koji je objavljen prikazan je upravo Norris (Billy Bob Thorton)<\/strong><\/a> kako govori o naftnim kompanijama. Budu\u0107i da je objavljeni videozapis zapravo dio fikcionalne televizijske serije, bilo koje \u010dinjenice koje su u njemu iznesene treba uzeti s oprezom i ne slijepo u njih vjerovati, nego ih provjeriti pomo\u0107u relevantnih izvora. Nadalje, vrijedi istaknuti kako je analizirani isje\u010dak u kontekstu vjerodostojnosti serije ve\u0107 bio predmet fact-checkinga<\/strong><\/a> u stranim medijima, no ne u hrvatskom kontekstu i navedenu objavu na hrvatskom jeziku na dru\u0161tvenoj mre\u017ei Instagram.<\/p>\n\n\n\n
Vjetroelektrane i njihovi vlasnici<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Britannica<\/strong><\/a> opisuje da su vjetroturbine ure\u0111aji koji se koriste za pretvaranje kineti\u010dke energije vjetra u elektri\u010dnu energiju. Dolaze u nekoliko veli\u010dina, od modela malog opsega koji se koriste za opskrbu seoskih ku\u0107a elektri\u010dnom energijom do velikih turbina koje se okupljaju u vjetroelektrane smje\u0161tene u ruralnim podru\u010djima ili na moru.<\/p>\n\n\n\n
Glavna briga oko postavljanja vjetroturbina odnosi se na negativne utjecaje na okoli\u0161 povezane s bukom, vizualnim smetnjama i utjecajima na divlje \u017eivotinje. Dvije vrste buke povezane s turbinama su mehani\u010dka i aerodinami\u010dka buka. Me\u0111utim, utvr\u0111eno je da buka vjetroturbina u decibelima nije glasnija od one koja se javlja pri putovanju u automobilu u pokretu i \u010desto je usporediva s no\u0107nom bukom u ruralnoj pozadini. Druge brige uklju\u010duju zone treperenja, gdje se svjetlost mo\u017ee reflektirati od rotiraju\u0107ih lopatica i elektromagnetske smetnje koje utje\u010du na televizijske i radio signale u neposrednoj blizini turbina.<\/p>\n\n\n\n
Neke od najve\u0107ih zabrinutosti oko postavljanja vjetroturbina nalaze se u javnoj percepciji njihovog vizualnog utjecaja i zabrinutosti oko povrata ulaganja u razvoj vjetroelektrana. Primjerice, mnogo je kontroverzi bilo oko projekta Cape Wind sa 130 turbina i 468 megavata uz obalu Massachusettsa, \u010diji je razvoj odobren u travnju 2009. nakon osmogodi\u0161njeg federalnog pregleda. Projekt je nai\u0161ao na protivljenje usmjereno na potencijalne negativne estetske u\u010dinke koje bi vjetroelektrana mogla imati na slikovite krajolike u blizini turisti\u010dkih odredi\u0161ta i vikendica du\u017e Cape Coda. Vjetroturbine su tako\u0111er povezane s ubijanjem ptica na zna\u010dajnim lokacijama vjetroelektrana poput Altamont Passa u Kaliforniji. Me\u0111utim, procjenjuje se da vjetroturbine ubiju jednu ili dvije ptice po turbini godi\u0161nje, pri \u010demu ve\u0107ina turbina uop\u0107e nema utjecaja.<\/p>\n\n\n\n
Pregledom popisa tvrtki koje su vlasnici vjetroelektrana<\/strong><\/a>,<\/strong> DU-CHECK je utvrdio da je jedna velika naftna kompanija koja tako\u0111er posjeduje i vjetroelektrane Shell Global<\/strong><\/a>. Posjeduju dvije tvrtke koje se bave vjetroelektranama, a to su \u201e<\/strong>Shell<\/strong><\/a> New Energies\u201c i \u201eShell Wind Energy\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Kori\u0161tenje nafte<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Nafta<\/strong><\/a>\u00a0je prirodna tvar akumulirana u Zemljinoj kori. To je teku\u0107ina svijetlo\u017eute do tamnosme\u0111e boje i posebna mirisa. Po kemijskom je sastavu smjesa teku\u0107ih ugljikovodika, a u malim su udjelima zastupljene i neugljikovodi\u010dne komponente.\u00a0<\/p>\n\n\n\n
Prema Me\u0111unarodnom udru\u017eenju proizvo\u0111a\u010da nafte i plina<\/strong><\/a>, nafta se koristi u izradi lijekova, igra\u010daka, plastike, lubrikanata, kamera, ra\u010dunala, sun\u010danih nao\u010dala, krema za lice, ru\u017eeva, kreditnih kartica, kemijskih olovaka, slamki, automobilskih guma, asfalta i brojnih drugih stvari.<\/p>\n\n\n\n
Kao \u0161to je re\u010deno i u videozapisu, nafta se koristi i za podmazivanje vjetrenja\u010da. Dakle, u videozapisu je to\u010dno re\u010deno u \u010demu sve se nafta mo\u017ee prona\u0107i.<\/p>\n\n\n\n
O koli\u010dini nafte koja je jo\u0161 dostupna za kori\u0161tenje pisali su J. Laherrere, C. A. S. Hall, R. Bentley (2022.) u radu \u201eKoliko nafte jo\u0161 treba proizvesti svijet? Usporedba metoda procjene i odvajanje \u010dinjenica od fikcije\u201c<\/strong><\/a>. U radu autori tvrde da podaci o rezervama nafte u svijetu nisu jednostavni i jasni. Treba imati na umu da neki stru\u010dnjaci grije\u0161e klasificiraju\u0107i vjerojatne rezerve kao najvjerojatniju koli\u010dinu nafte koja se mo\u017ee proizvesti, dok se to odnosi samo na dokazane i\u00a0 vjerojatne rezerve. Posljednjih godina rast rezervi (tj. revizije i pro\u0161irenja postoje\u0107ih polja, za razliku od pronalaska novih polja) obi\u010dno je bila najve\u0107a kategorija nafte dodana dokazanim rezervama konvencionalne nafte, a agencije je \u010desto pogre\u0161no prijavljuju kao potpuno novu naftu.<\/p>\n\n\n\n
Transparentnost i izvori<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Izvor ove tvrdnje profil je na Instagramu koji objavljuje sadr\u017eaj o zdravlju i zdravom na\u010dinu \u017eivota. Pravi identitet osobe koja vodi ovaj profil nije mogu\u0107e utvrditi te zato nije mogu niti utvrditi da ta osoba ima legitimitet i znanje kojima mo\u017ee potkrijepiti svoje tvrdnje, stoga sve objave s ovog profila treba uzeti sa zadr\u0161kom. Me\u0111utim, provjerom znanstvenih i relevantnih izvora koji su navedeni iznad, utvr\u0111eno je da je ova tvrdnja uglavnom to\u010dna, iako je sami videozapis isje\u010dak iz fikcionalne televizijske serije.<\/p>\n\n\n\n
\n
Zaklju\u010dak<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Na Instagram profilu pod nazivom \u201elifeuntox\u201c objavljen je videozapis koji navodno govori o istini o zelenoj energiji, upotrebi nafte i njezinoj \u0161tetnosti. U videozapisu se navodi i da su vlasnici velikih vjetroelektrana zapravo i vlasnici naftnih kompanija te da koriste energiju dobivenu vjetrom za pogon naftnih industrija.<\/p>\n\n\n\n
Vjetroturbine su ure\u0111aji koji pretvaraju kineti\u010dku energiju vjetra u eklekti\u010dnu energiju. Najve\u0107e dileme kod njihova postavljanja odnose se na buku i njihov utjecaj na divlje \u017eivotinje. Iako se u radu vjetroturbina nafta koristi kao lubrikant i za podmazivanje, energija dobivena vjetrom i dalje je \u010di\u0161\u0107a od energije koja je dobivena pomo\u0107u fosilnih goriva kao \u0161to je nafta.<\/p>\n\n\n\n
Naftu je mogu\u0107e prona\u0107i u gotovo svim stvarima koje nas okru\u017euju. Od ra\u010dunala, sun\u010danih nao\u010dala i automobilskih guma pa sve do lijekova. To\u010dnu koli\u010dinu nafte koja je ostala u rezervama jako je te\u0161ko utvrditi.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, budu\u0107i da je u ovoj objavi kori\u0161ten isje\u010dak iz televizijske serije koji je prikazan kao relevantan dokaz (ili dokumentarni film) o naftnim kompanijama i vjetroturbinama, objava se mo\u017ee kategorizirati kao manipulacija.<\/p>\n\n\n\n
Zbog toga, DU-CHECK ovu tvrdnju ocjenjuje kao uglavnom  to\u010dnu i kategorizira je kao manipulaciju \u010dinjenicama.<\/strong><\/p>\n<\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Objavljeni videozapis zapravo je isje\u010dak iz televizijske serije, ali gotovo sve \u010dinjenice koje su u njemu iznesene su to\u010dne. FOTO: Snimka zaslona","protected":false},"author":1,"featured_media":5554,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"csco_display_header_overlay":false,"csco_singular_sidebar":"","csco_page_header_type":"","footnotes":""},"categories":[142,163,151],"tags":[173],"class_list":["post-5553","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-fact-check","category-kategorija-manipulacija-cinjenicama","category-ocjena-uglavnom-tocno","tag-manipulacija-cinjenicama","cs-entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5553","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5553"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5553\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5556,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5553\/revisions\/5556"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5554"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5553"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5553"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/du-check.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5553"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}