Rumunjska ne uvodi zakon o “stravičnoj cenzuri”, već provodi EU smjernice

Autorica: Nina Grujičić
Datum: 05. 06. 2025.

Izvorna objava (arhivirana): Epoha 

Tvrdnja: “Umjesto zaštite javnosti, Rumunjska možda srlja u digitalni autoritarizam pod izlikom sigurnosti…”

Portal Epoha 26. svibnja 2025. objavio je članak u kojem se navodi da Rumunjska uvodi “stravičan zakon o cenzuri” , kojim daje široke ovlasti državnoj agenciji da uklanja objave na društvenim mrežama. Prema zakonu, objave koje šire “lažne informacije” ili potiču mržnju biti će zabranjene zbog masovne promocije i sponzorstva. U tekstu je ova provedba identificirana kao pokušaj kontrole od strane vlasti.

DU-CHECK ovu tvrdnju analizira jer se radi o osjetljivoj temi koja utječe na percepciju slobode govora, a dolazi u kontekstu politički napetog razdoblja uoči izbora u Rumunjskoj.

Što zakon stvarno predviđa

U svibnju 2025. rumunjsko Ministarstvo za digitalizaciju predstavilo je nacrt zakona kojim se implementira Akt o digitalnim uslugama (Digital Services Act – DSA), usvojen na razini Europske unije 2022. godine. Ovaj akt ima za cilj regulirati sadržaj na internetskim platformama, posebice u pogledu brzog uklanjanja ilegalnog sadržaja – poput govora mržnje, poziva na nasilje, terorističke propagande, dječje pornografije ili prodaje ilegalnih proizvoda. Prema DSA-u, sve članice EU obvezne su uspostaviti tijelo koje će nadzirati provedbu zakona na nacionalnoj razini. U Rumunjskoj tu ulogu preuzima ANCOM (Nacionalna agencija za upravljanje i regulaciju komunikacija), koja već ima iskustvo u nadzoru elektroničkih komunikacija.

Dakle, zakon se ne odnosi na zabranu „alternativnih stavova”, kako se sugerira u članku s portala Epoha, već na provođenje postojećih EU regulativa koje su na snazi i u drugim članicama poput Njemačke, Francuske ili Hrvatske.

„15 minuta“

U članku se navodi da će sadržaj morati biti uklonjen u roku od 15 minuta. No, u službenim dokumentima Europske unije, uključujući Akt o digitalnim uslugama (DSA), ne postoji odredba koja propisuje uklanjanje sadržaja u roku od 15 minuta. DSA zahtijeva od platformi da brzo uklone nezakonit sadržaj po nalogu nadležnih tijela, ali ne specificira točan vremenski okvir. Ova fleksibilnost omogućuje prilagodbu različitim situacijama i vrstama sadržaja, uzimajući u obzir tehničke mogućnosti platformi i ozbiljnost prijavljenog sadržaja. Tvrdnja o obvezi uklanjanja sadržaja u roku od 15 minuta najvjerojatnije proizlazi iz pogrešnog tumačenja ili pretjerivanja u medijskim izvještajima.

Odredba o „15 minuta” primjenjuje se samo kada nadležno tijelo, poput ANCOM-a, izda formalni nalog za uklanjanje sadržaja koji je prethodno pravno verificiran kao nezakonit. To znači da se ne radi o samovoljnom ili političkom brisanju sadržaja, već o provođenju zakona, često u slučajevima koji uključuju nasilje, prijetnje ili dezinformacije s ozbiljnim posljedicama.

Jesu li kazne nerazmjerne?

U članku se također spominje kako će platforme biti kažnjene s „do 1% godišnjeg prometa”. Ova je tvrdnja točna, ali je opet izvađena iz konteksta. Kazne su identične onima koje predviđa i sam DSA – maksimalna kazna za kontinuirano i namjerno nepoštivanje pravila iznosi do 6% godišnjeg globalnog prihoda, a početna sankcija od 1% koristi se kao sredstvo upozorenja i poticanja na suradnju.

Takvi mehanizmi nisu specifičnost Rumunjske niti znak političke represije, već standard u cijeloj EU.

Politički kontekst

Tvrdnja da Rumunjska “srlja u digitalni autoritarizam” temelji se više na političkoj interpretaciji nego na činjenicama. Istina je da Rumunjska prolazi kroz period političke nestabilnosti, no zakon koji se spominje nije inicijativa države za cenzuru, već dio šireg europskog okvira. No, provedba istog može se osuditi tek ukoliko nastupe konkretne nepravilnosti u budućnosti.