Cjepiva protiv koronavirusa nisu se testirala na siromašnoj djeci

Autorica: Sara Bagić
Datum: 4. 12. 2025.

Izvorna objava (arhivirana): Facebook

Tvrdnja: „Alemka Markotić – Moramo eksperimentirati s cjepivima na našoj djeci. Do sad smo eksperimentirali samo na siromašnoj djeci iz Afrike i Azije!“

Kontekst analizirane tvrdnje

Privatni profil pod nazivom „Slobodni Od Rođenja“ 14. studenog 2025. objavio je fotografiju na kojoj je prikazana navodna izjava Alemke Markotić u kojoj ona tvrdi da se cjepiva trebaju eksperimentirati na djeci, a da si ih do sad eksperimentirali na siromašnoj djeci iz Afrike i Azije. Ovu tvrdnju potrebno je provjeriti jer govori o osjetljivoj i kontroverznoj temi cjepiva protiv koronavirusa i njegovu testiranju. Također, ovakve tvrdnje često su dio raznih teorija zavjera i potrebno ih je provjeriti kako bi se spriječilo širenje dezinformacija.

Postupak analize tvrdnje

Kako bi se provjerila istinitost ove tvrdnje, korišteni su relevantni i znanstveni izvori. Također, kako bi se dokazalo je li uopće Alemka Markotić izjavila ovu tvrdnju korištena je snimka cijelog intervjua. Za provjeru tvrdnje o testiranju cjepiva na siromašnoj djeci korištene su službene stranice Svjetske zdravstvene organizacije i znanstveni izvori.

Intervju na Laudato TV-u

Alemka Markotić ravnateljica je Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu, naslovna je redovita profesorica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, profesorica Medicinskog fakulteta Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu, pročelnica Zavoda za urogenitalne infekcije te Odjela za znanstvena istraživanja. Specijalistica je infektologije i kliničke imunologije.

U objavi se tvrdi da je izjavila da su se cjepiva testirala na siromašnoj djeci iz Afrike i Azije, a da se sad testiraju i na djeci iz zapadnih zemalja. Riječ je o izjavi koju je Markotić izrekla 24. studenog 2021. tijekom intervjua na Laudato TV-u (1:45:33). Izjavila je sljedeće: „Treba ispitat cjepivo. A na čijoj djeci ćemo ispitat? Dakle, puno puta smo, brojna cjepiva su rađena u zapadnim zemljama, ispitivana u siromašnim područjima Azije, Afrike, na sirotiškoj djeci. Na nečijom djeci se to mora ispitat da bi moje dijete bilo sigurno kad primi. E na čijoj ćemo? Dakle, ovo je prvi put, ovaj Covid svašta izvlači, ali neke stvari stavlja u red. Dakle, sad se ispituje i na europskoj i na američkoj i na drugoj djeci, a ne samo na afričkoj i azijskoj.“

Dakle, točna je tvrdnja da je Markotić zaista rekla da su se COVID-19 cjepiva testirala na siromašnoj djeci iz Afrike i Azije, a da se sad testiraju i na djeci iz Europe i Amerike. Međutim, ta njezina izjava o testiranjima nije točna.

Proces testiranja cjepiva

Svako cjepivo, pa tako i ono protiv koronavirusa, mora proći određena ispitivanja kako bi se dokazalo da je djelotvorno i sigurno za upotrebu.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, svako cjepivo u razvoju prvo mora proći evaluacije kako bi se utvrdilo koji antigen treba koristiti za izazivanje imunološkog odgovora. Ova predklinička faza provodi se bez testiranja na ljudima. Eksperimentalno cjepivo se prvo testira na životinjama kako bi se procijenila njegova sigurnost i potencijal za sprječavanje bolesti. Ako cjepivo izazove imunološki odgovor, onda se testira u kliničkim ispitivanjima na ljudima u tri faze.

U prvoj fazi cjepivo se daje malom broju dobrovoljaca kako bi se procijenila njegova sigurnost, potvrdilo da izaziva imunološki odgovor i odredila prava doza. Općenito, u ovoj fazi cjepiva se testiraju na mladim, zdravim odraslim dobrovoljcima. U drugoj i trećoj fazi testiranja povećava se broj dobrovoljaca, sve dok se znanstvenici ne uvjere da je cjepivo sigurno i djelotvorno.

Testiranje na djeci

Testiranja cjepiva na djeci sa sobom nose određene etičke dileme. Međutim, postoji nekoliko razloga zašto bi ispitivanja cjepiva protiv COVIDA-19 trebala uključivati ​​djecu. Svi se oni odnose na razmatranje može li i kako cijepljenje izravno ili neizravno koristiti zdravlju djece.

Cjepiva mogu smanjiti utjecaj COVIDA-19 na djecu, dovodeći ih u sigurnije uvjete za normalno druženje i sa svojim vršnjacima i starijim osobama, a posebno smanjenjem rizika od duljih izostanaka iz škole. Sposobnost druženja važna je za mentalno zdravlje, rast, razvoj i opću dobrobit djece, stoga je sigurno i učinkovito cjepivo za djecu jako korisno za njih. Osim toga, cijepljena djeca mogu zaštititi i one koji se ne mogu cijepiti zbog zdravstvenih stanja, čime štite i druge koji s njima žive ili pohađaju školu.

Također, djeca ne mogu sudjelovat u testiranjima bez dobrovoljnog pristanka roditelja ili skrbnika te bi trebala biti potpuno zdrava, zbog čega nije moguće da su se cjepiva testirala na siromašnoj djeci u Africi i Aziji.