Autorica: Karla Sabljić
Datum: 22. 05. 2025.
Izvorna objava (arhivirana): Privatna stranica na Facebooku (Best places to travel)
Tvrdnja: Dubrovnik, Croatia.
Korisnik na Facebooku Best places to travel objavio je fotografiju kamenog mosta iznad tirkiznog mora, s natpisom koji sugerira da se radi o stvarnoj lokaciji, u Dubrovniku, Fotografija je brzo privuka pažnju korisnika, prikupila je više od 4 tisuće lajkova, više od 300 komentara i 1,5 tisuća dijeljenja.
Neki korisnici u komentarima su se pitali gdje se točno ovaj most nalazi, dok su drugi bili uvjereni i izjasnili kako ovaj most nema nikakve veze s Dubrovnikom, nego da podsjeća na Stari Most u Mostaru. Korisnik koji stoji iza objave ove fotografije, profil jr koji često objavljuje prizore divnog krajolika i time savjetuje ostale korisnike na facebooku gdje bi bilo najljepče otputovati. Ovakavim temama se DU-CHECK već bavio i time se smatra da umjetna inteligencija može biti opasan alat i zavarati korisnike na društvenim mrežama.
UI generirana fotografija Dubrovnika
Na prvi pogled, prikazani most djeluje kao impresivna građevina smještena u mediteranskom okruženju, Međutim, DU-CHECK je odradio detaljnu analizu i time dokazao kako je ova fotografija napravljena pomoću umjetne inteligencije. Više je sastavnica koje dokazuju da je fotografija lažna. Ono što se da primjetiti je arhitektonska nelogičnost zbog činjenice da most koji je prikazan na fotografiji ne odgovara nijednoj poznatoj lokaciji. Izgledom podsjeća na Stari Most u Mostaru, a okolinom na Dubrovnik no njegova konstrukcija i smještaj između stijena nisu u skladu ni s jednom konstrukcijom koja bi bila poznata. Boje mora i okolnog krajolika izuzetno su intenzivne i idealizirane, prikazuju nestvarno savršenu kompoziciju, što je karakteristično za AI generirane fotografije koje prikazuju „savršen“ pejzaž.
Također, ljudi na fotografiji su samo sugestivno prisutni, bez jasno definiranih udova i realističnog omjera veličina. Perspektiva izgleda pravilno na prvi pogled, ali analiza otkriva nelogičnost u omjerima objekata. Pretraga fotografije me daje konkretan rezultat stvarnig mjesta koji odgovara ovom prizoru. Također, mutni i zamućeni rubovi biljaka dokazuju da je fotografija napravljena pomoću umjetne inteligencije.
Reakcije korisnika u komentarima
U komentarima ispod objave, mnogi korisnici izražavaju oduševljenje i postavljaju pitanja o lokaciji mosta, što sugerira da vjeruju da je fotografija stvarna. „Prekrasno! Gdje se ovo nalazi?“, „Moram ovo posjetit!“, samo su neki od komentara korisnik koji smatraju da je prizor divan i žele ga posjetiti. Dok drugi korisnici izjavljuju kako fotografija ne prikazuje niti Hrvatsku, a kamoli Dubrovnik. Nekoliko korisnika izražava sumnju u autentičnost slike, navodeći da most ne prepoznaju i da izgleda predobro da bi bilo istinito. Ovakva podjeljena mišljenja ukazuju na potrebu za većom medijskom pismenošću i kritičkim pristupom vizulnom sadržaju na društvenim mrežama.
Alati za generiranje UI slika
U posljednjih godinu dana pojavljuje se sve više alata koji koriste umjetnu inteligenciju za stvaranje slika. Među vodećima ističe se DALL-E, napredni alat poznat po generiranju visokokvalitetnih slika iz tekstualnih opisa.
Midjourney je također alat koji je privukao veliku pažnju, posebice zbog svoje sposobnosti stvaranja visoko stiliziranih i umjetničkih slika. Ovaj alat pretvara također tekstualne opise u vizualna djela,
Jedan od novijih alata koji se pojavio na internetu je Magnific AI koji se ističe svojom uvjerljivom sposobnošću generiranja realističnih slika.
Zaključak
Fotografija kamenog mosta iznad tirkiznog mora, koju je na Facebooku objavila stranica Best places to travel, nije autentičan prikaz stvarne lokacije, već primjer slike generirane pomoću umjetne inteligencije. Iako na prvi pogled prizor djeluje uvjerljivo i izaziva divljenje korisnika, detaljna analiza DU-CHECK tima pokazala je niz elemenata koji ukazuju na manipulaciju – od arhitektonskih nelogičnosti i nestvarno savršenih boja, do mutnih detalja i nedosljednosti u perspektivi.
Reakcije korisnika u komentarima dodatno potvrđuju koliko ovakve objave mogu zbuniti publiku – dok neki vjeruju da se radi o stvarnom mjestu u Dubrovniku, drugi sumnjaju u njegovu autentičnost i prepoznaju sličnosti s drugim lokacijama, poput Mostara. Ova podijeljenost naglašava koliko je važno razvijati medijsku pismenost i kritički pristup sadržajima na društvenim mrežama, osobito u vremenu kada alati poput DALL-E, Midjourney ili Magnific AI omogućuju lako stvaranje vizualno uvjerljivih, ali potpuno izmišljenih prizora.
Iako su takve slike često privlačne za društvene mreže i na prvi pogled prikazuju ljepote neke regije, generirani sadržaj ne može se smatrati autentičnim.
Zbog toga, DU-CHECK ocjenjuje ovu tvrdnju kao netočnu i kategorizira je kao dezinformaciju.
