Autorica: Sara Bagić
Datum: 20. 01. 2025.
Izvorna objava (arhivirana): Društvena mreža X
Tvrdnja: „Hrvatski svijet!“
Privatni profil na platformi X pod nazivom „rexhb“ 9. siječnja 2025. objavio je fotografiju koja prikazuje poster koji je navodno postavljen negdje na području Hrvatske i na kojem je prikazan vojnik koji na sebi nosi natpis RH. Iznad vojnika prikazana je hrvatska zastava, a pokraj njega napisana su imena gradova: Banja Luka, Mostar, Sarajevo, Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Osijek, aludirajući na to da su svi ti gradovi hrvatski, što nije istina.Također, fotografija nije stvarna, već je izrađena pomoću umjetne inteligencije.
Lažna fotografija
Fotografija koja je objavljena na platformi X nastala je pomoću umjetne inteligencije. Naziv alata pomoću kojeg je napravljena je GROK Xi koji je dostupan u samoj aplikaciji X i svatko mu može pristupiti i koristiti ga. U donjem desnom kutu slike vidljiv je logotip ovoga alata, ali je zamućeno kako se ne bi vidjelo i kako bi ljudi mislili da je fotografija stvarna.
Sama fotografija aludira na to da su bosanskohercegovački gradovi Banja Luka, Mostar i Sarajevo trebaju biti ili već jesu hrvatski gradovi. Ova i slične tvrdnje i aludiranja mogu izazvati veliku netrpeljivost između država i njihovih stanovnika kao što su Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Kosovo i Slovenija koje već među sobom imaju razne nesuglasice i ratnu prošlost. U komentarima ove objave upravo se to i dogodilo. Dakle, ovakve objave služe samo da potaknu prepirke i netrpeljivost između određenih nacionalnih skupina.
Umjetna inteligencija i izrada fotografija
Umjetna inteligencija je u današnje vrijeme poprilično razvijena i dostupna. Svatko s pristupom internetu može pristupiti nekom od alata umjetne inteligencije kao što su ChatGPT ili GROK Xi te pomoću njih izraditi bilo kakvu lažnu fotografiju. To danas predstavlja veliki problem jer postaje gotovo nemoguće prepoznati koja je fotografija stvarna, a koja je nastala pomoću umjetne inteligencije. Razliku između tih fotografija posebno teško uočavaju stariji koji uglavnom nisu dovoljno educirani o tehnologiji i umjetnoj inteligenciji što dovodi do toga da ti ljudi vjeruju skoro svemu što vide na društvenim mrežama.
Neke od tih fotografija mogu biti zabavnog karaktera pa način na koji su nastale i nije previše bitan, jer one ne prouzrokuju nikakvu štetu niti potencijalno šire dezinformacije. Međutim, umjetna inteligencija sve se više koristi za izradu fotografija kojima se šire dezinformacije i koje mogu kod ljudi izazvati burne i štetne reakcije, stoga je vrlo bitno da ljudi nauče razlikovati stvarne fotografije od onih lažnih.
Zaključak
Na društvenoj mreži X privatni profil „rexhb“ 9. siječnja 2025. objavio je fotografiju koja prikazuje poster koji je navodno postavljen negdje na području Hrvatske. Na posteru je prikazan hrvatski vojnik iznad kojeg je hrvatska zastava, a pored njega su ispisani gradovi koji se nalaze u Hrvatskoj, ali i oni koji se nalaze u Bosni i Hercegovini što aludira na to da su i ti gradovi hrvatski ili da će biti hrvatski. Također, ta fotografija napravljena je pomoću umjetne inteligencije, točnije pomoću alata GROK Xi koji dostupan unutar aplikacije X što je vidljivo zbog logotipa GROK Xi koji se nalazi u donjem desnom kutu fotografije.
Ova fotografija povećava netrpeljivost između ljudi koji već između sebe imaju nesuglasice i prepirke te služi za izazivanje svađe i negativnih reakcija upravo sugerirajući da su svi gradovi navedeni na fotografiji već jesu ili će postati hrvatski gradovi što je u osnovi širenje i dezinformacije.
Alatima umjetne inteligencije u današnje vrijeme mogu pristupiti svi koji imaju pristup internetu i pomoću njih izraditi bilo kakvu fotografiju. Problem je u tome što se takve lažne fotografije sve teže prepoznaju te korisnici interneta i društvenih mreža, pogotovo oni stariji, za takve fotografije misle da su stvarne i vjeruju u ono što one prikazuju. Osobito veliki problem ne predstavljaju one lažne fotografije koje služe samo za zabavu, nego one koje su napravljene i objavljene s namjerom da se šire dezinformacije i povećava netrpeljivost među ljudima.
Zbog toga, DU-CHECK ovu tvrdnju ocjenjuje kao netočnu i kategorizira ju kao dezinformaciju.
