Autor: Marko Roško
Datum: 8. 7. 2024.
Izvorna objava (arhivirana): Istinom protiv laži
Tvrdnja: “Svako malo (nakon špricanja neba chemtrailsima) možemo vidjeti na svojim limenim ljubimcima tamno žućkastu prašnjavu nakupinu, u javnosti poznato kao “saharski pjesak”…činjenično supstanca koju nam prskaju chemtrailsima.”
Portal Istinom protiv laži objavio je 6. srpnja 2024. tekst pod naslovom “Saharski pijesak je kancerogeni kadmijev sulfid kojeg HAARP (nakon trodnevnog špricanja chemtrailsima) umjetnom kišom i tučom spušta na zemlju!”.
U tekstu se lažno predstavljaju razlozi za pojavu saharskog pijeska na našem području. Kao dokaze priložili su i fotografije koje navodno prikazuju NATO vojnike s opisom “Zločinci, plaćenici, demonstriraju kako izbacuju ‘saharski pijesak’ i druge otrove”.
Saharski pijesak je prirodna pojava
Radi dobivanja što stručnijeg pojašnjenja kako nastaje saharski pijesak, DU-CHECK se obratio Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ), koji je istaknuo kako je saharska prašina mješavina pijeska i prašine iz Sahare, velikog pustinjskog područja koje prekriva veći dio sjeverne Afrike.
Jaki vjetrovi, nastali kao posljedica grmljavinskih oluja ili ciklona, podižu prašinu i pijesak u više slojeve atmosfere, gdje ih horizontalna strujanja mogu prenijeti tisućama kilometara daleko.
Prašina se taloži na tlo suhim putem (gravitacijom) ili mokrim putem (kiša, snijeg). Nekoliko puta godišnje, dovoljno jak južni vjetar može odnijeti oblake prašine prema sjeveru u Europu. Najugroženije su mediteranske zemlje poput Španjolske, Italije, Grčke i južne Francuske, ali saharska prašina može stići i do drugih dijelova Europe. Epizode saharske prašine su sezonske, a najaktivnije razdoblje je rano proljeće.
Osim Europe, saharska prašina može stići i do Južne i Srednje Amerike, Kariba i SAD-a, prenesena pasatima koji pušu od istoka prema zapadu preko Atlantika.
U Hrvatskoj se epizode saharske prašine pojavljuju nekoliko puta godišnje, a najčešće su u Dalmaciji zbog jačeg vjetra, juga. Kada čestice saharskog pijeska uđu u oblačne sustave, kiša koja će pasti u sebi će sadržavati saharski pijesak zbog čega će biti obojena. Naime, kada kišne kapi padnu na neku površinu i na kraju ispare, za sobom ostavljaju sloj prašine. Ovakve kišne oborine također se nazivaju i blatne kiše.
Što se tiče utjecaja na vremenske prilike, saharska prašina može smanjiti dnevnu temperaturu zraka te utjecati na količinu oborina.
S obzirom na to da saharske oluje s prašinom sve češće zahvaćaju Europu, te utječu na vidljivost, kvalitetu zraka i javno zdravlje, tim iz Copernicusovog servisa za praćenje atmosfere (CAMS) redovito prati prijenos mineralne prašine iz pustinje te dijeli informacije o toj temi s korisnicima i medijima.
Ovaj servis nudi podatke o kvaliteti zraka i prognoze praćenja dugotrajnog transporta pustinjske prašine za Europu i ostatak svijeta.
Contrails a ne chemtrails
Portal Istinom protiv laži netočno tvrdi da saharski pijesak zapravo nastaje takozvanim “chemtrailsima”. DU-CHECK je i ranije pisao o takozvanim “chemtrailsima”, teoriji zavjere koja pogrešno pripisuje da su contrails, kondenzacijski tragovi aviona, zapravo štetne kemikalije. U stvarnosti, radi se o isparavanju vode na velikoj visini i niskoj temperaturi zraka.
U svom tekstu, Istinom protiv laži također navodi da se takozvani “chemtrails” zapravo raspršuju uz pomoć HAARP programa.
HAARP (High-Frequency Active Auroral Research Program) je istraživački projekt koji se bavi proučavanjem ionosfere i ne može proizvesti umjetnu kišu niti utjecati na vremenske prilike. Unatoč mnogim teorijama zavjere koje sugeriraju suprotno, ne postoje znanstveni dokazi koji bi podržali tvrdnju da HAARP može manipulirati vremenskim uvjetima. DU-CHECK je i ranije istraživao tekstove povezane s teorijama zavjere vezanim uz HAARP program.
Manipulativno iskorištene slike za promicanje teorija zavjere o chemtrailsima
Za potrebe svog teksta, Istinom protiv laži manipulativno je iskoristio dvije slike i netočno prikazao da te slike prikazuju bačve s chemtrailsima i NATO vojnike kako “prskaju” chemtrails.
Prva slika zapravo prikazujetestni avion Boeing 777-240/LR koji je opremljen balastnim spremnicima. Autor slike je William Appleton, a snimljena je 25. svibnja 2005. godine. Ovi spremnici se koriste za simulaciju različitih opterećenja aviona bez prisutnosti ljudi. Spremnici su napunjeni vodom, a ne štetnim tvarima kako Istinom protiv laži netočno tvrdi.
Druga slika koju je portal Istinom protiv laži iskoristio kao dokaze za svoje tvrdnje zapravo prikazuju malezijske zračne snage kako u kolovozu 2005. koriste mješavinu soli i vode za zasijavanje oblaka zbog velikih požara na indonezijskom otoku Sumatri koji su uzrokovali zagađenje zraka u Maleziji, posebice u Kuala Lumpuru. Radi se o prilično bezopasnom postupku, jer se zasijavanje oblaka provodi na postojećim oblacima kako bi se izazvala kiša na određenom mjestu i tako pomoglo u gašenju šumskih požara.
Zaključak
Portal Istinom protiv laži objavio je 6. srpnja 2024. članak koji lažno tvrdi da je saharski pijesak zapravo kancerogeni kadmijev sulfid kojeg HAARP spušta na zemlju putem umjetne kiše i tuče nakon trodnevnog špricanja chemtrailsima. U članku se netočno prikazuju razlozi za pojavu saharskog pijeska, a kao “dokazi” koriste se manipulativne slike.
Saharski pijesak je prirodna pojava, mješavina pijeska i prašine iz Sahare koja se prenosi snažnim vjetrovima. DU-CHECK je kontaktirao Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) koji je objasnio da se saharska prašina podiže zbog grmljavinskih oluja i ciklona te se prenosi tisućama kilometara. Ova prašina može pasti na tlo suhim putem (gravitacijom) ili mokrim putem (kiša, snijeg).
Epizode saharske prašine su sezonske, najčešće u proljeće, i najviše pogađaju mediteranske zemlje, ali mogu doseći i druge dijelove Europe. U Hrvatskoj se pojavljuju nekoliko puta godišnje, najviše u Dalmaciji.
Istinom protiv laži pogrešno tvrdi da su chemtrails odgovorni za saharski pijesak. Chemtrails su teorija zavjere koja pogrešno tumači kondenzacijske tragove aviona kao štetne kemikalije. HAARP, istraživački projekt za proučavanje ionosfere, ne može proizvesti umjetnu kišu niti utjecati na vremenske prilike.
Portal je također manipulativno iskoristio slike za promicanje svojih tvrdnji. Prva slika zapravo prikazuje testni avion Boeing 777-240/LR s balastnim spremnicima napunjenim vodom, a druga slika prikazuje malezijske zračne snage koje koriste mješavinu soli i vode za zasijavanje oblaka radi požara na Sumatri.
Stoga DU-CHECK ovu tvrdnju kao netočnu i kategorizira je kao dezinformaciju.
