Autorica: Tereza Buconić
Datum: 19. 11. 2025.
Izvorna objava (arhivirana): Objava na društvenim mrežama
Tvrdnja: Plaće rekordno rastu, kupovna moć jača: Hrvatska kućanstva bogatija od većine u regiji.
Na društvenim mrežama tportal-a 13. studenoga 2025. objavljena je slika na kojoj je navedeno da plaće rekordno rastu, kupovna moć u Hrvatskoj jača te da su hrvatska kućanstva bogatija od većine u regiji. Objava je izazvala snažnu reakciju korisnika, mnogi su izrazili sumnju ili ironiju kroz komentare poput „Ja očito živim u nekoj drugoj Republici Hrvatskoj” i „Gdje to, u mojoj okolini definitivno ne.” DU-CHECK je stoga provjerio točnost objave, koristeći dostupne podatke domaćih i međunarodnih izvora.
Kretanje plaća u Hrvatskoj
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća u Hrvatskoj u rujnu 2025. iznosila je 1.446 eura, što predstavlja rast od više od 12% u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Pritom je i medijalna plaća, koja bolje odražava stvarnu situaciju većine zaposlenih, porasla na oko 1.236 eura. Minimalna plaća od 2024. do 2025. povećana je za 20%, a Vlada je već najavila novo povećanje u 2026. do približno 1.250 eura bruto. Ministarstvo rada ističe kako su plaće u prethodne dvije godine bilježile najbrži rast u posljednjem desetljeću, što potvrđuju i trendovi HNB-a te Eurostata.
Kupovna moć i ograničenja
U posljednje dvije godine realni medijalni dohodak, to jest pokazatelj kupovne moći osobe srednjeg staleža u određenoj zemlji, u Hrvatskoj porastao za više od 20%, što je potvrđeno podacima Hrvatske narodne banke i OECD-a. Nadalje, očekuje se nastavak pozitivnog trenda rasta realnih plaća od oko 5%, što direktno doprinosi povećanju kupovne moći hrvatskih kućanstava i njihovoj većoj sposobnosti kupovine dobara i usluga. Na primjer, medijalna neto plaća za svibanj 2025. iznosila je 1.236 eura, što je realni rast od 10,2% u odnosu na svibanj prethodne godine. Prosječna neto plaća je u istom razdoblju realno porasla i dosegla oko 1.446 eura u kolovozu 2025., što je realni rast od oko 5% u odnosu na prošlu godinu.
HNB i Državni zavod za statistiku potvrđuju nastavak pozitivnog trenda rasta realnih plaća od približno 5-7%, što direktno povećava kupovnu moć hrvatskih kućanstava.
Hrvatska ima znatno viši životni standard i nominalni dohodak od Srbije i Bosne i Hercegovine. Prema najnovijim dostupnim podacima EUROSTAT-a, BDP po stanovniku u Hrvatskoj je gotovo dvostruko veći nego u Srbiji, a Hrvatska bilježi i značajno viši paritet kupovne moći od Srbije i BiH što ponovno potvrđuju podaci Eurostata. Hrvatska ima nižu stopu nezaposlenosti, više prosječne plaće i bolju kvalitetu života u odnosu na Srbiju i BiH.
Regionalne razlike unutar Hrvatske postoje, ali u usporedbi sa situacijom u BiH i Srbiji, većina hrvatskih regija pokazuje bolje ekonomske pokazatelje, dok su u BiH i Srbiji šire socijalne i ekonomske nejednakosti, niži dohodci i veća stopa siromaštva.
Usporedni podaci o kućanstvima i prosječnoj kupovnoj moći ukazuju da hrvatska kućanstva ostvaruju veću nominalnu plaću nego kućanstva u Srbiji i BiH, gdje su troškovi života nešto niži, ali standard života je niži zbog nižih dohodaka i manje razvijene socijalne infrastrukture.
Međutim, unatoč pozitivnim trendovima, ukupna financijska imovina hrvatskih kućanstava i dalje značajno zaostaje u odnosu na prosjek zapadnoeuropskih zemalja, što je vidljivo u istraživanjima Europske središnje banke i HNB-a. Nadalje, ovakav rast dohotka i imovine nije ravnomjerno raspoređen; postoje znatne regionalne i socijalne razlike u standardu života, pa određeni dijelovi populacije nisu osjetili jednak financijski napredak.
Iako standard raste, ukupna financijska imovina kućanstava još uvijek zaostaje za zapadnoeuropskim prosjekom. Statistički rast se ne osjeća ravnomjerno među svim građanima, postoje regionalne i socijalne razlike., prema podacima Hrvatske narodne banke.
Najviša inflacija u Europskoj uniji
U ovom kontekstu je jako bitno naglasiti da Hrvatska u 2025. bilježi jednu od najviših stopa inflacije u Europskoj uniji, što može umanjiti stvarni učinak rasta plaća i kupovne moći. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatske narodne i Eurostata, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u kolovozu 2025. iznosila je oko 4,6%, što ju svrstava na treće mjesto u EU, odmah iza Rumunjske s 8,5% i Estonije s 6,2%. Inflaciju u Hrvatskoj najviše su podigli rast cijena usluga, hrane, alkohola i duhana te neenergetskih industrijskih dobara. Unatoč tome što je inflacija u hrvatskom gospodarskom okruženju nešto usporila u listopadu 2025. na 3,6%, ona i dalje ostaje među najvišima u eurozoni, značajno iznad prosjeka EU, koji se kreće oko 2,4%
Zaključak
U 2025. godini Hrvatska bilježi rekordni rast plaća i značajno jačanje kupovne moći svojih kućanstava, što potvrđuju podaci Državnog zavoda za statistiku, Hrvatske narodne banke i Eurostata. Plaće su u proteklih godina rasle brže nego ikad u posljednjem desetljeću, a realni dohodak srednjeg staleža povećao se za više od 20%. Hrvatska se ističe i kao zemlja s višim životnim standardom i nominalnim dohotkom u odnosu na Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, s povoljnijim ekonomskim pokazateljima većine njezinih regija u usporedbi s regijama tih država.
Međutim, unatoč ovim pozitivnim trendovima, postoje izražene regionalne i socijalne nejednakosti u raspodjeli rasta dohotka i imovine, zbog čega određeni dijelovi stanovništva nisu osjetili financijski napredak. Također, ukupna financijska imovina hrvatskih kućanstava i dalje značajno zaostaje za prosjekom zapadnoeuropskih zemalja, što potvrđuju analize Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke.
Dodatni izazov predstavlja i činjenica da Hrvatska ima jednu od najviših stopa inflacije u Europskoj uniji, što dodatno opterećuje kućanstva i prijeti da umanji stvarni rast plaća i kupovne moći.
Iako hrvatska kućanstva imaju dohodak veći od većine zemalja regije i bilježe pozitivan ekonomski trend, postoje složeni izazovi vezani uz nejednakosti i inflatorne pritiske koje treba adresirati za održivu i ravnomjernu ekonomsku dobrobit svih građana. Stoga DU-CHECK navedenu tvrdnju označava kao uglavnom točnu i dodjeljuje joj kategoriju potrebno više informacija.
