Autorica: Sara Bagić
Datum: 21. 07. 2025.
Izvorna objava (arhivirana): Platforma X
Tvrdnja: „Doček 2018.“
Tvrdnja za provjeru
Na profilu „Ukazivač” na platformi X 16. srpnja 2025. objavljena je fotografija za koju se tvrdi da prikazuje doček hrvatske nogometne reprezentacije iz 2018. godine. Cilj ove provjere je utvrditi je li objavljena fotografija autentična ili generirana umjetnom inteligencijom.
Zašto je odabrana ova tvrdnja?
DU-CHECK odabrao je ovu tvrdnju i fotografiju za analizu jer se brojne fotografije kreirane pomoću umjetne inteligencije jako često mogu pronaći u medijima, a ponajprije na društvenim mrežama. Iste postaju sve realnije te je sve teže prepoznati koja je fotografija stvarna, a koja lažna.
Kontekst
Hrvatska nogometna reprezentacija ostvarila je povijesni uspjeh na Svjetskom prvenstvu 2018. godine. Završni doček reprezentativaca u Zagrebu 16. srpnja 2018. Pratio je jako veliki javni interes te navijačko okupljanje na Trgu bana Josipa Jelačića te u blizini zračne luke. Fotografije s tog događaja široko su dijeljene i ponovno iskorištavane, zbog čega je važna precizna provjera autentičnosti svake viralne fotografije.
Prema službenim podacima objavljenima na mrežnim stranicama Ministarstva turizma i sporta, Na Trgu bana Jelačića okupilo se oko 110.000 navijača, a u užem centru grada njih oko 250.000, te uz još 200.000 navijača koji su, prema procjeni policije, članove reprezentacije pozdravljali na trasi od zračne luke do Trga, Vatrene je u Zagrebu dočekalo pola milijuna ljudi.
Analiza tvrdnje i proces provjere
Ključni element provjere bila je vizualna analiza. Uspoređena je objavljena fotografija s arhivskim autentičnim fotografijama dočeka iz 2018.
FOTO: Autentična fotografija s dočeka nogometaša 2018.; /AA_2018_b-fotke/logos/H20180716000656.jpg hina
U odnosu na sliku koja je postavljena na objavi, utvrđene su brojne razlike u odnosu na autentičnoj slici. Na umjetno generiranoj fotografiji ljudi izgledaju kao homogena masa bez prepoznatljivih lica, zgrade su promijenjene u odnosu na stvarni izgled, a na zastavama nema grba, već samo crvena, bijela i plava boja. Dodatno, iza bine, broj i raspored šatora različiti su u odnosu na autentičnu snimku. Umjesto vozila hitne pomoći u donjem desnom kutu, vidi se samo žuti suncobran.
Na fotografiji generiranoj pomoću umjetne inteligencije publika djeluje znatno gušće i veća nego što je to bio stvarni broj ljudi na dočeku nogometaša 2018. godine. Procjene službenih tijela i policije govore da se na Trgu bana Jelačića tada okupilo oko 110.000 ljudi, dok scena na slici sugerira mnogo veću masu, što nije u skladu sa stvarnim dimenzijama i kapacitetom prostora. Ovakve prenaglašene prikaze može se objaviti s ciljem izazivanja lažne percepcije o veličini događaja, manipulacije informacijama ili stvaranja senzacije, često da bi privukao pažnju, potaknuo širenje dezinformacija ili ostvario druge interese u kontekstu društvenih mreža i online platformi. Takve fotografije narušavaju vjerodostojnost i realan prikaz povijesnih događaja, pa je važno koristiti provjerene i službene izvore prilikom analize i objava ovakvih tema.
Izvori informacija i metodologija
Za provjeru su korištene službene fotografije s događaja, analiza objave na platformi X, javne baze podataka i izdanja relevantnih medija te elementi vizualne forenzike po uzoru na prakse vodećih međunarodnih fact-checking redakcija
Edukativna napomena
Viralne slike i objave, osobito na društvenim mrežama, sve je teže razlučiti od autentičnih sadržaja zbog tehnološkog napretka AI alata (1,2). Preporučuje se dodatna provjera izvora i analiza vizualnih detalja prije dijeljenja sumnjivih fotografija, kao i korištenje vjerodostojnih informacija iz pouzdanih fact-checking medija.
*Članak ažuriran 30. rujna 2025. godine radi poboljšanja metode provjere informacija.
Zaključak
Detaljnom analizom zaključeno je da fotografija objavljena na profilu „Ukazivač“ 16. srpnja 2025. nije autentična fotografija dočeka iz 2018., već je izrađena pomoću umjetne inteligencije i ne prikazuje stvarni događaj. Prepoznate vizualne razlike i nedostatak ključnih detalja potvrđuju da je riječ o digitalnoj manipulaciji.
Zbog toga, DU-CHECK ovu tvrdnju ocjenjuje kao netočnu i kategorizira je kao dezinformaciju.
