Digitalni identitet: vlast ne ignorira obvezu, a oporba ne ignorira rizike

Autorica: Tereza Buconić
Datum: 14. 11. 2025.

Izvorna objava (arhivirana): Objava na Facebooku 

Tvrdnja: Vlast ignorira obvezu uvođenja digitalnog ID. Oporba ignorira opasnosti uvođenja digitalnog ID.

Na društvenoj mreži Facebook, profilu „2012 transformacija svijesti“ 31. listopada 2025. godine objavljen je tekst u kojem je naveden niz tvrdnji o digitalnom identitetu. Ondje je navedeno da vlast ignorira obvezu uvođenja digitalnih identifikacijskih sustava te da oporba zanemaruje opasnosti koje digitalni ID nosi sa sobom. Objava je prikupila 266 lajkova, 338 dijeljenja te 33 komentara.

Aktualno stanje oko digitalnih ID sustava

Digitalni identitet postaje sve važniji dio suvremenog društva. U Europskoj uniji, u okviru Regulacije o europskom digitalnom identitetu (EUDI), države članice obvezne su do 2026. omogućiti svim građanima i stanovnicima EU barem jedan digitalni identitet kojim će moći upravljati putem mobilnih aplikacija. Taj digitalni identitet omogućava sigurnu autentifikaciju i razmjenu digitalnih dokumenata poput vozačkih dozvola, zdravstvenih potvrda, bankovnih računa i slično, uz potpunu kontrolu nad osobnim podacima. Europska komisija je uložila znatna sredstva u pilot-projekte i pripremu tehničkih provedbenih akata koji osiguravaju visoku razinu sigurnosti i interoperabilnosti u cijeloj Uniji.​ U Hrvatskoj je za implementaciju europskog digitalnog identiteta odgovorno Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

Regulativa o europskom digitalnom identitetu (EUDI) predstavlja pravni okvir Europske unije za razvoj interoperabilnog i sigurnog digitalnog identiteta za sve građane i stanovnike EU. Već ondje vidljivo je da i strana koja je zadužena za uvođenje digitalnog identiteta vodi računa o eventualnim rizicima. Dokument koji detaljno opisuje ovu regulativu dostupan je na službenim stranicama Europske komisije posvećenim digitalnoj strategiji i digitalnom identitetu EU, poznat pod nazivom “European Digital Identity Regulation”.

Svrha ove regulative je omogućiti standardizirani digitalni identitet, koji će građanima omogućiti jednostavnu i sigurnu autentifikaciju pri korištenju digitalnih usluga u svim državama članicama, kako u javnom tako i u privatnom sektoru.

Digitalni identitet mijenja način na koji ljudi pristupaju uslugama jer omogućava jednostavniju, sigurniju i bržu autentifikaciju bez potrebe za nošenjem fizičkih dokumenata. Putem digitalnog ID-a, korisnici mogu pristupiti različitim javnim i privatnim uslugama online ili osobno, što značajno skraćuje vrijeme i uklanja birokratske prepreke. Tehnologije poput blockchaina i naprednih enkripcijskih metoda pružaju zaštitu privatnosti i sigurnost podataka, što povećava povjerenje korisnika. Također, digitalni identitet omogućava globalnu interoperabilnost, što je posebno važno za putnike i korisnike koji se kreću između zemalja i različitih administrativnih sustava.

Hrvatska aktivno radi na uvođenju europskog digitalnog identiteta kroz nekoliko konkretnih koraka:

Prilagodila je zakonski okvir za digitalni identitet sukladno novoj verziji eIDAS 2.0, tj. europskoj regulativi za elektroničku identifikaciju. Sudjeluje u pilot projektima i razvojnim radnim skupinama unutar EU za razvoj tehničkih alata (EU Digital Identity Toolbox). Planira uspostavu sustava digitalnog identiteta građana koji će omogućiti siguran pristup javnim i privatnim uslugama u Hrvatskoj i cijeloj EU do kraja 2026. godine. Digitalna lisnica omogućit će pohranu osobnih dokumenata u elektroničkom obliku uz potpunu kontrolu građana nad dijeljenjem podataka. Cilj je ubrzati digitalizaciju javnog sektora i društva te omogućiti interoperabilnost usluga na razini cijele Europe.

Opasnosti digitalnog identiteta i stavovi oporbe

U javnom prostoru, ponajviše na pojedinim portalima i objavama na društvenim mrežama (1, 2,3), postoji oporbena strana koja se protivi uvođenju digitalnog identiteta. Oni, naime, upozoravaju na potencijalne rizike digitalnih ID sustava. Brige se odnose na moguću zloupotrebu osobnih podataka, neadekvatnu zaštitu privatnosti, moguće državne nadzore te digitalnu isključenost određenih skupina građana.

Takve bojazni vezane uz digitalni identitet često proizlaze iz straha od gubitka kontrole nad osobnim podacima, državnog nadzora i manipulacija. Pojedinci tvrde da uvođenje digitalnog ID-a vodi do potpune kontrole nad životima ljudi i stvaranja “Velikog brata” koji prati svaki njihov korak, uz mogućnost zloupotrebe moći od strane elita. Ove teorije uglavnom ne ciljaju tehničke i pravne mehanizme zaštite privatnosti te često spajaju legitimne zabrinutosti građana u široke i nepodržane tvrdnje o globalnim zavjerama, pri čemu treba biti oprezan.